Izložba u Zagrebu: Veliki interes za nasljeđe socijalizma
Izvor: rse
Datum: 21.12.2012
U zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori otvorena je izložba „Refleksije vremena 1945 – 1955“ - svojevrsni kulturološki pogled i pregled tog izuzetno dinamičnog i zbivanjima bogatog razdoblja u hrvatskoj i jugoslavenskoj povijesti.
Gotovo 500 izložaka iz hrvatskih muzeja, galerija i institucija, kao i zanimljivi eksponati iz beogradskog Muzeja istorije Jugoslavije posvećeni Titu i – usprkos lošem vremenu i niskim temperaturama - izložba „Refleksije vremena 1945 – 1955“ postala je u Zagrebu kulturni događaj.
O odazivu publike nakon osam dana izložbe za naš radio govori autorica izložbe Jasmina Bavoljak.
„Odličan je! Ja sam iznenađena, makar me svi uvjeravaju da ne bih trebala biti. Posjeta je jako dobra, s tim da tek danas moramo odraditi pisma školama i druge naše popratne propagandne stvari.“
Jsmina Bavoljak Nakon 20 godina prešućivanja i apriornog negiranja
treba progovoriti o tom vremenu. A o tretmanu tih tema govori i odgovor na pitanje – koliko je izložaka za ovu izložbu skinuto sa zidova galerija i muzeja, a koliko ih je izvučeno iz podruma i depoa.
„Manje od jedan posto visi ili stoji u postavima muzeja. Sve ostalo je sa tavana, iz podruma ili depoa“, kaže Jasmina Bavoljak.
Nakon i više od dvije decenije izloženo je niz radova iz druge polovice četrdesetih eminentnih hrvatskih slikara i kipara - Ede Murtića, Vilima Svečnjaka, Vojina Bakića i drugih.
„Osnovno što čovjek može zaključiti nakon ove izložbe jest da su slikarstvo i skluptura i autori koji su bili dobri u ono vrijeme i kasnije ostali značajni autori.“
Beogradski Muzej istorije Jugoslavije obogatio je ovu izložbu odijelima i uniformama Josipa Broza Tita i nakitom Jovanke Broz, kao i bizarnom zbirkom poklona koje su u to vrijeme razne organizacije poklanjale voljenom maršalu. Suradnja sa beogradskim kolegama bila je logičan izbor, kaže kustosica Bavoljak:
„Ako je nešto bilo indikativno za to vrijeme, bio je to Josip Broz Tito, i onda je bilo logično pogledati u depoe i riznice Muzeja istorije Jugoslavije, i izvući dio prošlosti i povijesti tog vremena.“
Koji je poklon možda najbizarniji, pitali smo.
„Ha ha, znam sigurno što je najbizarniji izložak, jer se za njega svi zakače – to je maketa proteze koju je zubarska organizacija poklonila drugu Titu“, kaže kustosica.
Posljednjih godina raste interes za nasljeđe iz vremena socijalizma. Dean Duda sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta u izjavi za naš radio taj porast interesa vezuje uz nastupanje krize i recesije posljednjih 4-5 godina:
„Dakle, da se nakon naglog i gotovo nasilnog izbacivanja socijalizma kao sastavnog dijela europskih procesa modernizacije – u jugoslavenskom okviru kao jedan odvjetak nečega što mi se čini da je standard europske države blagostanja, a mi smo to imali u nešto drugačijim oblicima kroz više-manje regulirani totalni ili politički vrlo nadzirani model - iz memorije, pokazuje da ti principi modernizacije i industrijalizacije, dakle činjenice da se svaki dan odvija neki minimalni korak naprijed u svakodnevnom životu, ljudima u ovom vremenu počinju nešto značiti.“
Publicist i dizajner Dejan Kršić zajedno sa Deanom Dudom jedan je od autora prošlogodišnje zagrebačke izložbe „Socijalizam i modernost“. U izjavi za naš radio, on porasli interes za nasljeđe socijalizma dijelom vidi i u neoliberalnom trendu da se i to tržišno iskoristi, dok svoj rad razumije u sasvim suprotnom ključu.
„Dakle, ne zanima nas prošlost socijalističke Jugoslavije samo kao prošlost, kao uspomena, kao lijepi trenuci iz djetinjstva, nego idemo vidjeti što je to politički značilo, zašto je to bilo važno ne samo za nas, nego i za sliku te bivše zemlje u svijetu, a onda i nešto što bi eventualno možda mogli iskoristiti – i u političkom i u društvenom smislu.“
Izložba „Refleksije vremena 1945 – 1955“ otvorena je do sredine ožujka, pa kada budete u Zagrebu, navratite.
