|
Zatvara se knjižara "Danilo Kiš" na Terazijama
izvor: agencije, foto: vn 13.05.2015.
BEOGRAD - Knjižara Izdavačkog preduzeća "Prosveta" na Terazijama "Danilo Kiš" do kraja maja mora da se iseli sa adrese na kojoj je postojala više od 60 godina.
Kako se navodi u saopštenju "Prosvete", u godini u kojoj je obeleženo osam decenija od ovog rođenja velikog pisca, ljubitelji knjige ostaju bez još jednog književnog kutka u srcu Beograda, na mestu koje je bilo sinonim za pisanu reč više od šest decenija.
Zatvaranjem knjižare "Danilo Kiš" na Terazijama, zbog vraćanja zgrade nekadašnjim vlasnicima, biće produžen već podugačak spisak zatvorenih kultnih mesta za ljubitelje knjiga.
Sve ovo dešava se uoči druge privatizacije "Prosvete", a nestankom "Kiša" otvara se mogućnost finansijskog urušavanja ovog izdavačkog preduzeća, stoji u saopštenju.
Knjižara mesečno donosi od 25 do 30 odsto ukupnog prihoda "Prosvete", koja je u poslednje vreme stala na noge i uspevala da izmiri sve troškove prema zaposlenima, državi i dobavljačima, odnosno izdavačima.
Knjižara na Terazijama treba da se iseli do 31. maja, a u "Prosveti" smatraju da bi taj gubitak ipak mogao da se nadoknadi.
"Prosveta" je predložila Gradu Beogradu da im dodeli odgovarajući prostor u centru grada, gde bi bila knjižara, takođe sa imenom Danila Kiša, ali još nije dobila odgovor nadležnih.
Knjižara "Danilo Kiš" bila je mesto gde se, u svoje vreme, skoro svakodnevno mogao sresti naš čuveni nobelovac Ivo Andrić, navodi se u saopštenju.
Nalazila se na ruti njegovih šetnji i on je u nju svraćao veoma često kako bi sa tadašnjim upravnikom Aleksandrom Acom Konstantinovićem razgovarao, popio kafu ili samo pročitao novine.
I mnogi drugi pisci su se u ovoj "Prosvetinoj" knjižari osećali kao kod kuće, pa su redovni posetioci bili i Brako Ćopić, Dušan Baranin, filozof Branislav Petronijević...
Osnovni razlog za zatvaranje knjižare “gDanilo Kiš”h je taj što je zgrada na Terazijama 16, u čijem je prizemlju i knjižara, u postupku restitucije vraćena vlasniku, koji živi u SAD.
Kako se navodi u saopštenju, taj proces je mogao da se odloži na određeno vreme.
"Razlog zašto to nije učinjeno je bivši vlasnik "Prosvete" Dejan Pantović, koji je za kratko vreme rasprodao sve što se rasprodati moglo, i napravio dugove koje više niko nije mogao da vrati", dodaje se u saopštenju
Odmah po preuzimanju "Prosvete", Pantović, kao novi vlasnik je od 2009. prestao da plaća kiriju gradu, koja je mesečno iznosila 168.000 dinara.
Za zakupninu nije davao ni dinara pune dve godine, a kada je 2011. "Prosveta" vraćena državi, taj dug je astronomski narastao jer je samo mesečna kamata iznosila 165.000 dinara, navodi se u saopštenju Prosvete.
Izdavačka kuća to nije mogla da izmiri jer je mesečni dug bio 330.000 dinara.
Ukupan dug za "Kiša" iznosi 23 miliona i 200.000 dinara.
Da je bivši vlasnik redovno plaćao ono što mu je zakon nalagao, grad bi verovatno imao drugačiji odnos prema "Prosveti", odnosno knjižari "Danilo Kiš" i možda bi tražio produžetak za iseljenje, što je zakonom bilo moguće, smatraju u "Prosveti".
Izdavačko preduzeće "Prosveta" trenutno čeka drugu privatizaciju. Prodaja je trebalo da se završi ovog proleća, ali je rok odložen do kraja godine.
Želeći da izbegne sudbinu iz bliske prošlosti, generalni direktor "Prosvete" Dragan Milenković je nadležnima predložio da država ne prodaje svih svojih 70 odsto akcija već 35 i tako uz akcionare ostane manjinski vlasnik.
Predložio je i da se nekretnine (knjižara na Kopaoniku koja vredi 150.000 evra, kao i prostorije od 80 kvadrata u Vojvode Milenka) prodaju i tako izmiri dug prema privatnim licima.
Drugo rešenje je, prema njegovom mišljenju, da se ujedine "Prosveta" i "Rad", koji je takođe pred prodajom, u zajedničko izdavačko preduzeće koje bi pripalo državi i malim akcionarima.
Njegov treći predlog je da se cela "Prosveta", kao i njena knjižara "Geca Kon" u Knez Mihailovoj ulici, proglasi kulturnim dobrom.
|