|
Slučaj „Avala filma”: Na putu u vandalizam
izvor: novosti online 16.04.2015.
Ukoliko država i Ministarstvo kulture svojom inicijativom kod stečajnog sudije ne izuzmu iz prodaje "Avala filma" njen filmski fond, na aukciji 22. aprila u "paketu" sa filmskim studijima prodavaće se i producentska prava na filmove proizvedene u nekadašnjoj "srpskoj fabrici snova".
Od 1947. i prvog filma "Slavica" koji je tu snimljen, fond "Avale" čini više od 400 dokumentarnih i 200 igranih filmova, među kojima su i kultna ostvarenja jugoslovenske i srpske kinematografije, koja su nagrađivana na festivalima u Berlinu, Kanu, Veneciji...
Mogućnost da njegovi filmovi budu otuđeni na ovakav način Miloša Mišu Radivojevića zbunjuje i parališe:
- Ne smem uopšte da razmišljam o tome - kaže Radivojević za "Novosti". - Ako se to desi, onda apsolutno više neću moći da prepoznam zemlju u kojoj živim. To će značiti da mi, ne samo da više nemamo kulturu i kulturnu baštinu, i mehanizme da je sačuvamo, nego da više nemamo ni državu, i da nisu ugrožena samo naša dela, nego i naši životi. Ipak mislim da se prodaja prava na filmski fond "Avala filma" neće dogoditi, i da Ministarstvo kulture neće dozvoliti takav kulturni skandal. A mi, autori, imamo i nerešena autorska prava, zapravo, nemamo nikakva prava, a sada bi moglo da se dogodi i nešto nedopustivo za svaku civilizovanu državu.
Kako za "Novosti" kaže Gordan Mihić, koji je potpisao scenario za antologijska ostvarenja snimljena u "Avala filmu" - od "Doći i ostati" iz 1965, do "Sirote Marije", "Tigra", "Dnevnika uvreda iz 1993", "Vrana", koje je i režirao zajedno sa Ljubišom Kozomarom, ova prodaja bila bi ravna kriminalu.
UČEŠĆE
U ukupnoj vrednosti "Avala filma", koja je procenjena na samo 9.000.000 evra, građevinski objekti učestvuju sa 90 odsto, postojeća postrojenja i oprema namenjena prodaji 0,89, a producentska i koproducentska prava (intelektualna svojina) sa čak 3,2 odsto!
- To bi bila bukvalna otimačina, između ostalog i zbog toga što su u te filmove svojevremeno uložena ogromna društvena sredstva, a i zato što su filmski radnici u njima imali određen procenat autorskih prava, za koje njih sada niko ništa ne pita. Čudi me da do sada nije došlo do adekvatne reakcije državnih organa i Ministarstva kulture, na primer, ili filmskih udruženja, na način na koji je to uradila Jugoslovenska kinoteka i njen direktor Radoslav Zelenović - kaže Mihić.
On podseća da su se pre deset godina okupili Dušan Makavejev, Goran Paskaljević, Darko Bajić, Srdan Golubović, Srđan Dragojević i mnogi drugi filmski radnici, tražeći zaštitu autorskih prava.
- Tom prilikom pomenuli smo i tu stranu - da bi neko mogao da prodaje producentska prava, ali od državnih organa niko nije hteo da učestvuje u razgovoru. Ono što je bilo posebno zbunjujuće jeste da je protiv naše inicijative i predloga izričito bio protiv upravo Zavod za intelektualnu svojinu, neki tadašnji direktor. Sećam se da je Makavejev bio šokiran kako nas je primio i kako se odvijao razgovor. Za razliku od nas, u mnogim socijalističkim zemljama, Bugarskoj na primer, gotovo svi ugovori i proceduralne stvari oko snimanja filmova su poništeni, i napravljeni su novi, sa autorskim pravima koja štite filmske radnike. Mi ovde nismo naišli na razumevanje, jer niko nije hteo da nas sasluša. Možda će sada, u ovoj situaciji, nekome to ipak pasti na pamet, jer ukoliko se budu prodala producentska i koproducentska prava "Avala filma", biće to neka vrsta kulturnog vandalizma - ističe Mihić.
ISTORIJA NAŠEG FILMA
Ako se nešto ne preduzme, već za šest dana, bilo ko ko ima para mogao bi da kupi prava na filmove koji čine najbolju istoriju srpskog filma: "Slavica" Vjekoslava Afrića, "Sofka" Radoša Novakovića, "Subotom uveče" Vladimira Pogačića, "Ljubav i moda" Ljuboimira Radičevića, "Uzavreli grad" Veljka Bulajića, "Prekobrojna" Branka Bauera, "Čudna devojka" Jovana Živanovića, "Dr" Soje Jovanović, "Dve noći u jednom danu" Radenka Ostojića, "Čovek iz hrastove šume" Miće Popovića ... Tu su i remek-dela Aleksandra Saše Petrovića, Dušana Makavejeva, Puriše Đorđevića, Živojina Pavlovića, Želimira Žilnika, Gordana Mihića, Ljubiše Kozomare, Vlatka Gilića, Živka Nikolića, Gorana Markovića, Miloša Radivojevića...
|
