|
BiH TV predajnici postaće smetnja susjedima
izvor: bllive , foto: 07.06.2015.
Nakon što 17. juna istekne rok do kojeg je BiH trebalo da pređe s analognog na digitalno emitovanje signala, sve dok se ne digitalizuje BiH ostaje bez stotina miliona evra koje može prihodovati iznajmljivanjem frekventnog spektra.
"Nema medijskog mraka, ali se može očekivati da će naši pojedini predajnici smetati susjednim zemljama za njihovo normalno emitovanje. Pojedinačno će biti smetnji, ali to će se preštimavati na rezervnu frekvenciju", rekao je za "Nezavisne novine" Zdravko Šavija, rukovodilac Tima za digitalizaciju javnih servisa u BiH.
Naime, suština je u tome da nakon 17. juna ove godine analogni signal iz BiH može smetati zemljama regiona pa i šire, zbog čega će ti analogni signali koji budu smetali po sili međunarodnog sporazuma morati biti smanjeni ili ugašeni.
Recimo, predajniku Nanos u Sloveniji može zasmetati predajnik na Kozari, Veliki Žep može poklapati signal Radio-televizije Srbije, a predajnik BHT može smetati predajnicima koje koristi Radio-televizija Crne Gore. U eventualnim slučajevima smetnji susjedne države od regulatora, u ovom slučaju Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), tražiće da domaćim emiterima naredi smanjenje signala tako da on ne prelazi u susjedne države.
Što se tiče susjednih država, Rasim Ljajić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, pustio je u rad digitalne predajnike na emisionoj stanici Gobelja, na Kopaoniku, čime je u ovoj zemlji završen prelazak s analognog na digitalno emitovanje.
Kako je pojasnio Ljajić, Srbija će sigurno prihodovati blizu 100 miliona evra od ovog procesa.
"Ko ima neku vrstu digitalne televizije, kao što je kablovska, oni neće biti ugroženi. Javne televizije moraće na intervenciju susjednih država da smanjuju snagu analognog signala ukoliko taj signal bude smetao. To se može očekivati jer susjedne države neće dopustiti smetnje. Jedna frekvencija iz BiH može da ugroziti rad 16 TV kanala u zemljama koje su prešle na digitalno emitovanje", rekao je Miloš Šolaja, član Savjeta RAK-a.
Inače, suština digitalizacije i jeste u tome da se oslobađa frekventni spektar s obzirom na to da je trenutno na jednoj analognoj frekvenciji moguće emitovati jedan TV kanal, dok je putem digitalne tehnologije na jednoj frekvenciji moguće emitovati od osam do 16 TV kanala. Oslobođeni frekventni spektar, kao "nacionalno" dobro, dodjeljuje se telekom operaterima za razvoj mobilne telefonije i interneta.
"Kao i u svemu, najviše ispaštaju građani, ali i država. Novca od marketinga i takse sve je manje i na to se dugoročno ne može računati jer suština je digitalna dividenda koja u BiH vrijedi stotine miliona evra", rekao je Šavija.
Trenutno najveće pitanje u BiH je kada će se otkočiti proces digitalizacije i kada će se tri javna servisa u BiH dogovoriti o raspodjeli lokacija i frekvencija. Nakon tog usaglašavanja, javni emiteri od RAK-a moraju zatražiti dozvolu koja je neophodna za početak procesa digitalizacije, odnosno instalacije opreme neophodne za digitalnu proizvodnju i emitovanje programa.
"Oni su se svaki put do sada o tome dogovarali, ali nisu potpisali odluku i zaključke. Dogovorili su se u januaru i aprilu, ali nikad nije izašao dokument. U RAK-u su spremne dozvole, odštampane, samo treba upisati datum i udariti pečat, ali oni moraju da se usaglase i dogovore. U Ženevi 2006. godine usaglasio se čitav svijet, valjda će i ovo troje ovdje", rekao je Šolaja.
Dobro upućeni u proces digitalizacije u BiH kažu da je, u slučaju da se unutar BiH sutra postigne dogovor, potrebno najmanje tri godine za potpuni prelazak s analognog na digitalno emitovanje signala.
"Tako nam govore iskustva zemalja iz regiona i mi ne možemo prije zbog procedura. Vjerujem da će proraditi zdrav razum, posebno zbog toga što je oprema za prvu fazu nabavljena, odnosno za pokrivanje Mostara, Banjaluke i Sarajeva, a to je oko 26 odsto stanovništva", rekao je Šavija.
RTV taksa na računu za struju
Zvaničnici Radio-televizije FBiH i Javnog preduzeća "Elektroprivreda BiH" potpisali su danas Memorandum o poslovnom razumijevanju, koji predstavlja prvi od najvažnijih koraka za prelazak na novi model naplate RTV takse putem domaćih elektroprivrednih preduzeća.
Uspostavljanjem ovog sistema naplate RTV takse javni servisi BiH bi za kratko vrijeme postali spremni odgovoriti svim tehničko-tehnološkim i programskim zahtjevima svih stanovnika BiH i prvi put otkako postoje bili bi postavljeni na poslovno zdrave osnove sa samostalnim i nezavisnim izvorom finansiranja.
|
