|
Popović: Naučno-tehnološki park protiv odliva mozgova
izvor: agencije , foto: tehnoloski park 05.05.2015.

BEOGRAD - Naučno-tehnološki park Beograd biće podsticaj za celokupnu srpsku privredu, ali će, na duži rok, svakako usporiti odliv mozgova iz Srbije, uverena je prorektorka Univerziteta u Beogradu Ivanka Popović.
Navodeći da naučno-tehnološki park predstavlja veliku koncentraciju znanja, Popović je Tanjugu rekla da je njegov najvažniji zadatak da okupi stručnjake koji su u stanju da komercijalizuju naučne rezultate i stvore stimulativnu atmosferu za razvoj malih i srednjih preduzeća.
Takvi parkovi, navela je, prisutni su u svim zemljama na svetu i način su funkcionisanja najnaprednijeg dela svake privrede.
Ministarstvo prosvete, Grad Beograd i Beogradski univerzitet potpisali su nedavno Ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka Beograd, na Zvezdari, koji bi trebalo da okupi inovativne, tehnološki razvojne kompanije i da zaposli mlade naučnike, a time i ubrza tehnološki razvoj zemlje.
Kako je najavljeno nakon potpisivanja ugovora, za tri do četiri godine u kompleksu na Zvezdari trebalo bi da posluje oko 100 tehnološki razvojnih kompanija sa oko 1.000 inženjera.
"Svakako je dobro da mi to imamo, to je podsticaj za celokupnu našu privredu", rekla je Popović i navela da će rezultati vrlo brzo da se pokažu već u prvih pet godina i da očekuje da ćemo imati značajne pomake i da će to biti primer i za druge sredine u Srbiji.
Takvi parkovi su, navela je, u celom svetu uspešan model koji obezbeđuje razvoj preduzeća zasnovanih na visokim tehnologijama ne samo u IT sektoru nego i u oblasti biomedicine, naprednih materijala i raznih vrsta naprednih usluga.
"To je za Univerzitet u Beogradu još jedna potvrda da je on središte naučno istraživačkog rada u Srbiji. To je jedan podsticaj i za studente i za kadrove Univerziteta u Beogradu da u jednom takvom "ušuškanom" okruženju mogu da rade na komercijalizaciji svojih rezultata", rekla je Popović.
Ona je navela da naucno-tehnološki park na Zvezdari sigurno može da pomogne da se uspori odliv mozgova, ali i da ne treba da imamo nerealna očekivanja.
"Da, zaustavićemo malo odliv obrazovanih, ali ne sada u toj meri odmah, mnogo i brzo, nego će to ići postepeno", rekla je Popović.
Kako je navela, ne može se očekivati da će preko noći nastati preduzeća sa više zaposlenih i potrebno je vreme da se mala preduzeća, koja mogu imati pet do deset zaposlenih, razviju i da zapošljavaju više ljudi.
"Neka već etablirana preduzeća koja postoje, koja se bave visokim tehnologijama i koja bi ušla i smestila svoje prostorije u naučno-tehnološki park mogu da prime više mladih stručnjaka", rekla je Popović.
Ona je ocenila da u naučno-tehnološkom parku sigurno postoje izvozne šanse, najlakše u oblasti IT sektora gde se vrlo brzo može realizovati neki rezultat, dok je u drugim oblastima to sporije navodeći da u biomedicini i naprednim materijalima, na primer, taj postupak traje više godine.
"Mogućnost za privredu Srbije postoji. Opet, ne treba imati nerealna očekivanja ali se mora stvarati jedna atmosfera koja podržava privredne subjekte koji gaje visoke tehnologije", kaže Popović.
Kako je navela, u NTP biće smešten i poslovno-tehnološki inkubator Univerziteta u Beogradu koji već ima više od pet godina iskustva u toj oblasti i predviđene su određene obuke i pripreme ljudi za prvu fazu stvaranja preduzeća.
"Naučno-tehnološki park predstavlja sredinu sa uređenom infrastrukturom koja obezbeđuje preduzećima da se baš usredsrede na razvoj i komercijalizuju određenih tehnologija, proizvoda i usluga, da u optimalnim uslovima mogu da rade. To je jedan oprobani i uspešan model koji postoji u svetu", rekla je Popović.
Takav model, dodala je, započeo je u SAD sa projektom koji je posle postao Silikonska dolina, u Evropi je prvi park osnovan u Francuskoj, u Nici 1969. godine koji danas ima više od 30.000 zaposlenih, postoji i u univerzitetskim centrima u Nemačkoj, a i Univerzitet Lomonosov zajedno sa gradom Moskvom takođe ima svoj naučni park.
Popović kaže da nauka u Srbiji ima ogroman potencijal, prvenstveno u ljudskom resursu.
"Koliko će nauka u Srbiji moći da uznapreduje dalje u smislu osnovnih istraživanja i koliko će tih istraživanja moći da se komercijalizuje zavisi jednim delom ne samo od entuzijazma nego i od materijalnih sredstava koja se ulažu u ta istraživanja", navela je Popović.
Kompleks na Zvezdari u Veljka Dugoševića 54 počeo je da se gradi pre 26 godina, a izgrađeno je pet objekata u sivoj fazi i ta gradnja je zaustavljena početkom 90-ih.
Izgradnja je nastavljena 2010. godine, kada je tadašnje Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja obezbedilo sredstva iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.
Naučno-tehnološki park - za zapošljavanje mladih stručnjaka
Naučno-tehnološki park Beograd ubrzaće ekonomski razvoj Srbije i stvoriti uslove za zapošljavanje mladih i njihov ostanak u zemlji, ali i mogućnost za povratak domaćih stručanjaka iz dijaspore, izjavila je vd direktora Parka Gordana Danilović Grković.
"Cilj je da podržimo najbolje i da im pomognemo, ali ne zato što je njima neophodna pomoć, nego zato što oni nama trebaju, jer nema razvoja zemlje bez tih mladih i bez visoko tehnoloških kompanija", smatra Danilović.
Danilović je u izjavi Tanjugu navela da bi za tri do četiri godine park trebalo da zaživi u punom kapacitetu, odnosno da u njemu posluje 80 do 100 kompanija, koje bi zaposlile oko 1.000 mladih, među kojima i 100 mladih eksperata koji su otišli u inostranstvo.
Ističući da su visoko obrazovani glavna ciljna grupa za zapošljavanje u kompleksu na Zvezdari, Danilović precizira da se tu prvenstveno misli na mlade inženjere, jer je reč o visoko tehnološkom sektoru - informacionim tehnologijama, energetskoj efikasnosti, biotehnologijama, biomedicini, genetičkom inženjerstvu, specifičnim tehnologijama u poljoprivrednoj proizvodnji hrane...
"Tu nam treba visoko obrazovana populacija i planirano je da se mladi sa završenim fakultetima zaposle u ovim firmama... Želimo da stvorimo uslove za njihovo zapošljavanje i ostanak u zemlji, ali i za povratak stručanjaka iz dijaspore", podvukla je Danilović.
Prema njenim rečima, u poslednjih nekoliko godina, uprkos svetskoj ekonomskoj krizi, IT sektor beleži rast i predstavlja "izuzetan izvor rasta ekonomije", zbog čega mu se mora pomoći da se što brže razvija.
NTP Beograd se, istakla je, osniva radi ubrzanog tehnološkog napretka zemlje, pošto su takvi parkovi instrumenti, pre svega regionalnog razvoja, i to razvoja zasnovanog na znanju.
U toku je, objasnila je Tanjugova sagovornica, registracija Parka na osnovu Ugovora o osnivanju.
"Početnu fazu, jako važnu smo prešli - stvorili smo partnerstvo institucija neophodnih da bi se park razvio, a to je kompleksan posao", dodala je.
Prvi javni poziv za kompanije će, kako očekuje, biti raspisan do polovine juna,a ceo proces će se, podvukla je, sprovoditi transparentno, u skladu sa primerima dobre evropske prakse.
"Osnovni kriterijum će biti inovativnost, komercijalizacija inovacija, zapošljavanje i izvoz", rekla je ona, dodajući da je cilj privlačenje tehnološko razvojnih kompanija, kojima treba stvoriti uslove i mikroklimu za rast, povezati ih sa izvorima znanja, odnosno univerzitetom i naučno-istraživačkom zajednicom kako bi sve što može da se komercijalizuje iz istraživanja našlo put ka tržištu.
Navodeći da je u svetu, u poslednjih 50 godina osnovano oko 1.000 sličnih parkova, Danilović je rekla da danas gotovo da ne postoji nijedan ozbiljniji univerzitet u EU koji oko sebe neka kompleks naučno-tehnološkog parka, a što su i iskustva koja Srbija koristi.
U NTP na Zvezdari, kojim će upravljati profesionalni menadžment, izgrađeno je pet zgrada, odnosno oko 16.000 kvadrata bruto i 11.000 neto prostora.
Izgradnja parka počela je pre 26 godina, ali je zamrznuta početkom 90-ih, da bi bila nastavljena 2010. godine.
Inače, u kampusu tehničkih fakulteta u Beogradu, Poslovno-tehnološki inkubator tehničkih fakulteta, koji je Danilović vodila, već je podržao osnivanje i razvoj 45 malih firmi koje sada angažuju skoro 300 mladih inženjera, od čega 25 povratnika iz inostranstva.
Danilović je navela da će i u okviru Naučno-tehnološkog parka Beograd postojati biznis inkubatori, čija je funkcija da podrže stvaranje malih start-up preduzeća i pomognu im u prvoj fazi razvoja, kada su najranjivija.
"Kroz inkubatore, park dobija prirast novih firmi, koje kada završe inkubaciju ulaze u park pod komercijalnim uslovima. Cilj je da pomognemo, ali ne samo zapošljavanje mladih, nego i da ohrabrimo deo njih da započnu sopstveni biznis i da podstaknemo njihovo preduzetništvo", zaključila je Danilović.
|