glavniBanner
Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi

 

Homepage Übersetzung  

brisel autoput1 bsf
skoplje 4 migranti888 ana44 dizel bemus22 srbija666

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Mladima su kockarski portali nadohvat ruke

izvor: agencije   foto:                                                                                  13.10.2017

 kockanje

 

Sve više mladih u Srbiji traži brzi put do sreće i mnogima od njih učini se da su kockanje i klađenje baš ta prečica do uspeha, ali je činjenica da nisu u pravu i da postoji problem, jer su mladi, izgleda, previše izloženi kockarskim servisima.

To je ocena sa jučerašnje konferencije „Društvena odgovornost u igrama na sreću”, u organizaciji Privredne komore Srbije, na kojoj je naglašeno da je društvo svesno da postoji taj problem, pa su se regulatori, društvena zajednica i sama industrija igara na sreću skupili na jednom mestu da razgovaraju i pronađu rešenja.

Mnogim mladima učini se da je kockanje i klađenje prečica do uspeha, a to zaista nije. Kockanje i klađenje u regulisanim uslovima samo su jedan od vidova zabave i tako ih treba i tretirati – rekla je Tanjugu Jelena Jovanović iz PKS-a.

U svakom slučaju, podvlači Jovanović, maloletnike bi trebalo zaštititi od kockanja i klađenja, mada, kako u svetu, tako i kod nas, to postaje problem o kome se mora pričati probati da se pronađe rešenje. Najvažnije je, smatra, podići društvenu svest o tome šta se zaista dešava, a posle toga pronaći i najbolji lek, a naglašava da svako mora da se ponaša društveno odgovorno, i društvo, i roditelji, i priređivači, koji moraju se reklamiraju po određenim pravilima.

Slično kaže i šef Ekspertske grupe za primenu izvodljivih principa društvene odgovornosti u igrama na sreću Evropske unije Mirjana Aćimović, koja ističe da zaista postoji problem i da su maloletnici i mladi previše izloženi kockarskim servisima.

S jedne strane, imate korporacije koje se trude da budu odgovorne, poštuju izvesne principe, a s druge strane imate regulatore, koji se trude da celu tu stvar kontrolišu, a sa treće strane imate potrošače koji konzumiraju usluge, a nisu sasvim zaštićeni – rekla je Aćimovićeva za Tanjug.

Prema njenim rečima, najpre bi trebalo utvrditi da li za početak valja poboljšati regulativu, potom kako unaprediti kontrolu, zatim, kako upotrebiti mere društvene zaštite i sve inicijative iz EU, koja, kako je istakla, već odavno insistira na tome da je prioritet da se mlađa populacija i deca moraju zaštititi od preterane izloženosti kocki i od patološkog kockanja.

Naš današnji zadatak je da se umrežimo i probamo da napravimo širi akcioni plan, kako da decu, omladinu, potrošače zaštitimo od patološkog kockanja – rekla je Aćimovićeva i dodala da je najvažnije da su se svi odgovorni, kada su u pitanju igre na sreću, skupili na jednom mestu da razgovaraju.

Finansijski direktor „Grand kazina Beograd” Brankica Trajković smatra da, kao na zajedničkom zadatku, moraju raditi na društvenoj odgovornosti, počev od države, pa preko ostalih do priređivača. Kada je reč o reklamama, Trajkovićeva tvrdi da se iz njenog kazina ne obraćaju mlađoj populaciji i da su čak napravili odstupnicu. Reklamama se ne sme obmanjivati, jasna je Trajkovićeva, ne smeju se privlačiti ugrožene grupe ljudi, niti je prihvatljivo da se lažnim ponudama dolazi do mladih. Pomenula je i da imaju statistiku, na osnovu tribina organizovanih na temu „Kockanje sa životom nije igra”.

Na uzorku koji bi trebalo da pokaže raspoloženje otprilike 50 odsto mladih u trećem i četvrtom razredu srednjih škola, okvirno, oko 14 odsto dece već ima dodira sa kockanjem, a od tog procenta, nekih 10 odsto mogu se računati kao patološki zavisnici od kocke – rekla je Trajkovićeva.

 

 

Slovenija od 2030. izbacuje automobile s motorima na benzin i dizel

„Špigl“: Zagreb najdosadniji evropski grad, podseća na nemačku provinciju

5. oktobar repriza 27. marta

Četvrtina Srbije nikada nije koristila računar

U Srbiji stradalo više od 220.000 jedinki divljih ptica

Nema Noći vještica u Republici Srpskoj

Građani Srbije 20 puta više vole Rusiju od Crne Gore

Arhiv SANU u Sremskim Karlovcima u veoma teškom stanju

Anine - raskoš iz rimskog carstva

Tesla znao za tajnu letećih tanjira još 1911. godine

Proizvodi u Hrvatskoj i Nemačkoj samo naizgled isti

Lepinja "sa sve" : Tajna užičkog specijaliteta

Kod bosanskog faraona

Selidba (ni)je oštetila Lepenski vir

Da Vinčijev kod u Srbiji

Kako su vojnici JNA jurili vanzemaljce — pa ih pobedili

Prihod u Srbiji od kongresnog turizma 30 miliona evra

Lepenski vir nismo nominovali na listu Uneska!

Vučić ponudio porodici Nuri da ostane u Srbiji

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button