glavniBanner

 

 


www stranac.net
 

 

 

Kasperski: Balkan podložniji napadima hakera nego ostatak Evrope

izvor: evn foto:                                                                                                                 16.08.2015.

hakeri2

Korisnici u Srbiji, ali i na celom Balkanu, u poređenju s drugim evropskim zemljama podložniji su napadima hakera. Slabosti softvera predstavljaju glavni razlog zbog kojeg internet-korisnici bivaju zaraženi. Što je jača softverska piraterija u nekom regionu, to su internet-korisnici ranjiviji. Ovo se događa zato što ažuriranja, posebno bezbednosna, nisu instalirana u odgovarajućem vremenskom periodu ili nisu čak uopšte instalirana, što ostavlja brojne opcije za napade hakera.

Ovako bezbednosnu situaciju u Srbiji vidi Stefan Tanase, viši istraživač bezbednosti kompanije "Kasperski lab" i ističe da su na meti hakera u našoj zemlji praktično sve kompanije.

- Lakše je odgovoriti "koje kompanije nisu na meti napada", jer je takvih zanemarljiv broj. Danas svako može biti napadnut, direktno ili indirektno. Banke i drugi finansijski operateri, kao što su kompanije koje se bave kreditnim karticama, pod stalnim su napadima sajber kriminalaca. Isto tako, sajber špijunske grupe će uvek biti zainteresovane da probiju vladine mreže i dođu do informacija. Ono što najviše zabrinjava je činjenica da svako, čak i treća strana, neznatno povezana sa metom, može postati kolateralna žrtva sajber kriminala ili sajber špijunaže. Ovo je jasno prikazano tokom analiziranja "Darkhotel" kampanje sajber špijunaže, gde su hotelske mreže širom sveta, uključujući i Srbiju, zaražene "malverom" koji je omogućavao napadačima da prate i napadaju izabrane mete dok su putovale po svetu - objašnjava Tanase.

Srbija je jedna i od zemalja sa najvećim rizikom na svetu kada su u pitanju zaraženi telefoni. Ovo je posebno značajno danas kada smart telefoni sadrže sve više privatnih informacija o našim životima. Veći broj ovih zaraza pogađa android eko-sisteme, koje upotrebljavaju i poslovni i privatni korisnici.

- Prema "Kasperski" statistici za 2014, 1,23 odsto mobilnih aplikacija instaliranih na telefone u Srbiji bilo je zaraženo. Iako procenat možda deluje mali, zapravo nije tako. To znači da je više od jednog procenta aplikacija zaraženo, što stavlja Srbiju na 6. mesto među zemljama u svetu po riziku od dobijanja neke zaraze na telefonu - naglašava naš sagovornik.

Postavlja se pitanje i kakva je situacija sa zaštitom malih i srednjih preduzeća, s obzirom na to da ona imaju veliku ulogu u srpskoj ekonomiji - skoro 71 odsto zaposlenih i 54 odsto dodatne vrednosti. Njih 98,7 odsto koristi kompjutere i internet u svom poslu.

- Vise od 30 odsto slučajeva povrede bezbednosti dogodilo se u kompanijama sa 100 ili manje zaposlenih. Mala i srednja preduzeća su lake mete za sajber kriminalce, jer postoje slabe mere bezbednosti zbog manjka znanja, budžeta i manje su šanse da će lopovi biti uhvaćeni. Posledice napada su razne: može doći do gubitka novca, podataka, ugleda, korisničkih podataka, finansijskih informacija, čak i do prekida poslovanja zbog sajber pretnji. Samo jedan bezbednosni incident može da preraste u finansijsku katastrofu - upozorava Dragan Martinović, direktor za region istočne Evrope kompanije "Kasperski lab".

Istraživanja pokazuju da bezbednosni gubici od napada u Evropi dostižu i 55.000 dolara, što često predstavlja kraj za malu kompaniju. Velike korporacije lakše će podneti i milionske gubitke.

- Zato stalno apelujemo da srpske firme obrate veću pažnju na ovaj problem i zaštite svoje poslovanje. Čini mi se da mnoge naše firme nisu svesne opasnosti. Naša kompanija je upravo lansirala novo Kaspersky Security rešenje za male kancelarije. Ono kombinuje jednostavnost instalacije, što je karakteristika proizvoda za krajnje korisnike, kao i bogatu paletu besplatnih profesionalnih modula koje se inače nalaze u profesionalnim okruženjima - ističe naš sagovornik.

Ovakva bezbednosna rešenja povećavaju zaštitu od svih poznatih, nepoznatih i unapređenih pretnji, sa cloud konzolom može se lako pristupiti i kontrolisati bezbednost s bilo koje lokacije, sistem lozinki je neuporedivo sigurniji, a tu je i zaštita onlajn poslovne i lične transakcije od finansijskih prevara.

KAKO SE ZAŠTITITI

Postoji nekoliko dobrih trikova za zaštitu, kako za privatne, tako i za poslovne korisnike, podseća Dragan Martinović: - Napravite back up kopije fajlova, kako ne biste imali problem sa blokiranjem i padom sistem, redovno ažurirajte jake lozinke, uključujući i one na prenosivim uređajima, kao što su tableti i pametni telefoni i posvetite pažnju finansijskim transakcijama sa tačke gledišta sajber bezbednosti.

novosti.rs

 

 

Većina zgrada u Srbiji rasipa energiju

Univerzitet u Beogradu među 400 najboljih u svetu

Srbija: Podaci gradjana još uvek hakerima lako dostpuni

Radovi u bolnicama kasne zbog loših ugovora i spore izrade projekata

Testova nema, terapija zastarela

Modernizovan Muzej Nikole Tesle uz pomoć kompanije "Samsung" 

RNIDS: Lakša provera raspoloživosti internet domena

Istraživački centar - dug slavnom Nikoli Tesli

Aplikacije na srpskom velika pomoć mališanima sa autizmom

Podaci građana na internetu nezaštićeni

Petnica: Svetska nauka u srcu Srbije

Jedan imenik za sve telefone

Počelo "mapiranje" radona u Srbiji

Opasna bakterija u bolnicama BiH i Srbije

Digitalizacija - prednosti i nedostaci

Crnogorska sela bez TV signala!

Otkucava sat za gašenje predajnika

Digitalizacija završena i pre roka

Softveri iz Srbije i za svetske bankare

Najbolji u regionu

Kubanska vakcina od septembra u Srbiji?

Uskoro robot koji će pomagati deci sa smetnjama u razvoju

„Vodič”kroz Beograd sa pedalama

Kljukanje lekovima veliki problem, ne samo u Srbiji

BiH TV predajnici postaće smetnja susjedima

Ljajić: Srbija od danas potpuno digitalizovana

20 miliona evra ni za šta

Srpske naočare za regulisanje sna, povećanje energije i sprečavanje džet lega

IDG Connect: Srbija ima talentovane IT inženjere

Čeka li BiH televizijski mrak nakon 17. juna?

Počelo emitovanje digitalnog signala sa Avale

Moždani mudar sve prisutniji kod mladih

Vakcina s Kube do septembra?

Srbija dobra za ulaganje, mlade usmeriti na privatni biznis

Za razvoj IT infrastrukture 10 do 20 miliona evra godišnje

Za lekove i do 100 evra mesečno

Srbija prva po potrošnji antibiotika kod dece

Srčani zalistak od creva svinje

 

 

 

 

 

kontakt

uslovi koriscenja

 

 

naslovna

servis

> Der Titel der Seite wird von NetObjects Fusion 1&1 Edition generiert