|
Dačić: I iz Srbije odlaze da se bore u redovima IS
izvor : agencije 20.03.2015.

Predsedavajući OEBS-u i šef srpske diplomatije Ivica Dačić rekao je u Beču da Srbija s posebnom pažnjom prati fenomen džihadizma u svetu jer se na njenoj teritoriji i najbližem okruženju registruje širenje ideja radikalnog islama i regrutovanja za džihad u Siriji i Iraku, prenosi Tanjug.
Srpski ministar je istakao da je Srbija i sama suočena sa problemom stranih boraca, odnosno odlaskom svojih državljana da ratuju u redovima Islamske države, mahom preko radikalnih islamskih propovednika i centara. Precizirao je da najviše njih ima iz Raške oblasti i sa KiM.
Na konferenciji o borbi protiv terorizma, kojoj prisustvuju predstavnici zemalja zapadnog Balkana i komesar za migraciju, unutrašnje poslove i građane Dimitris Avramopulos, koordinator borbe protiv terorizma EU Žil de Keršov, direktor Agencije za osnovna prava EU Morten Kjerum i zamenik direktora Europol-a Oldrih Martinu, a Srbiju predstavljaju Dačić i ministar unutrašnjih poslova Nenad Stefanović.
Ministar spoljnih poslova je podsetio da je broj stranih boraca iz Srbije relativno mali u odnosu na ukupan broj stranih boraca Islamske države, oko stotinu, ali da nije zanemarljiv.
"Srbija je čvrsto opredeljena da odgovori savremenim bezbednosnim izazovima, među kojima, borba protiv terorizma, svih vidova ekstremizma i verskog fanatizma predstavlja naš hitan zajednički zadatak", rekao je Dačić.
U suočavanju sa ovim izazovima, od kojih je najaktuelniji onaj oličen u delovanju Islamske države, Srbija se odmah priključila aktivnostima na međunarodnom planu i kosponzorisala je jednoglasno usvojenu Rezolucija 2178 u Savetu bezbednosti UN, uz više puta ponovljenu spremnost da pojača saradnju i koordinira aktivnosti sa svim zemljama u regionu i van njega, podsetio je ministar.
Dačić je istakao da Srbija daje svoj doprinos i kao članica globalne koalicije u borbi protiv Islamske države i da je veoma brzo promenila Krivični zakonik kako bi bio sprečen odlazak ili tranzit lica preko njene teritorije radi učešća u sukobima u drugim zemljama uvođenjem krivičnih dela za takvo učešće, kao i za organizovanje, podstrekavanje i regrutovanje stranih boraca.
Prema Dačićevim rečima, suzbijanje terorizma i ekstremizma represivnim, vojnim i policijskim merama nije dovoljno.
"Veoma je važno pitanje integracije građana svih veroispovesti i političkih ubeđenja u moderno društvo zasnovano na zajedničkim vrednostima i ono je ključno u borbi protiv terorizma, ekstremizma i radikalizma. Integracija podrazumeva i slobodu verskog opredeljenja i pravo na identitet, ali i shvatanje populacije koja se integriše da to nije na štetu njene religijske, etničke i druge pripadnosti i nasleđa", ukazao je šef srpske diplomatije.
Prema Dačićevim rečima, posebnu pažnju zaslužuje razmatranje mesta islama u današnjem modernom evropskom društvu i negovanje kulture međuverskog dijaloga u cilju promocije razumevanja i zajedničkih vrednosti.
Odgovornost za to zajednički leži na državi i njenim institucijama, verskim liderima i društvu u celini, kako se ne bi stvaralo pogodno tlo za fundamentalističke ciljeve.
U tom smislu mora se izbeći svako poistovećivanje islama i ekstremizma i terorizma, naglasi je Dačić, dodavši da posebna pažnja mora biti posvećena paralelnoj borbi protiv islamofobije.
Zajedničkim snagama protiv terorizma
U borbi protiv terorizma i ekstremizma potrebna je snažnija saradnja EU i zemalja zapadnog Balkana, ocenjeno je u Beču.
Nakon terorističkih napada u Parizu pretnja od terorističkih aktivnosti širom Evrope je porasla, a zapadni Balkan predstavlja važnu tranzitnu rutu i prostor za regrutovanje takozvanih "stranih terorističkih boraca", konstatovali su učesnici skupa.
Zemlje zapadnog Balkana su suočene sa sličnim izazovima kao i Austrija, konstatovala je Mikl-Lajtner na konferenciji za medije.
Učesnici skupa trebalo bi da usvoje deklaraciju koja ima za cilj trostepeni pristup - spoznaja, prevencija i reakcija.
"U našim zemljama žive ljudi različitog kulturnog i verskog porekla. Pri tom je bitno da postoji zajednička osnova za dobar suživot. Osnova za to su osnovna prava i slobode za sve ljude, bez obzira koje su vere", navodi se u dokumentu i dodaje da građanima mora biti bolje objašnjeno koju prednost donose njihovim ličnim životima pravo na obrazovanje, samoodlučivanje i slobodno izražavanje.
Do 1. jula ove godine trebalo bi da bude ustanovljena Ustanova za prijavljivanje ilegalnih internet sadržaja pri Europolu, a potom, kako je rečeno na konferenciji, trebalo bi razmotriti uključenje zemalja zapadnog Balkana u tu instituciju.
Takođe, naglašeno je na konferenciji, potrebna je prevencija i kroz lične razgovore, a Austrija je uspostavila savetovalište protiv ekstremizma.
Kadaje reč o reagovanju na postojeće pretnje u središtu je pitanje kako se može zajednički delovati protiv hiljade stranih terorističkih boraca. S tim u vezi se razmatra pojačana saradnja u obezbeđivanju granica.
Ukazano je na potrebu bolje saradnje i poboljšanog korišćenje Europola, kroz primenu strateških i operativnih sporazuma te institucije i zemalja Balkana, kao i zaključenje daljih sporazuma, a na drugoj strani kroz prosleđivanje svih relevantnih informacija.
Dalji korak bi trebalo da bude puna primena Konvencije o policijskoj saradnji za jugoistočnu Evropu, pri čemu bi trebalo da se koristi kao zajednička platforma ustanovljena "Mreža za borbu protiv terorizma", koja je usvojena u decembru prošle godine. Pored toga potrebna je razmena informacija u vezi sa ilegalnom migracijom i ekstremizmom, uz uključenje Europola i Fronteksa.
Stefanović: Srbija partner u borbi protiv terorizma
Ministar policije Nebojša Stefanović istakao je da je Srbija pouzdan partner u međunarodnoj borbi protiv terorizma, koji je jedan od najvećih pretnji savremenom svetu.
Stefanović je na marginama Konferencije u Beču razgovarao sa komesarom za unutrašnje poslove EU Dimitrisom Avramopulosom, ministrom za spoljne poslove Austrije Sebastijanom Kurcom i unutrašnjih poslova Johanom Mikl-Lajtner, saopštio je MUP.
Srpski ministar je u razgovoru sa Avramopulusom, Kurcom i Mikl-Lajtner istakao neophodnost saradnje na nacionalnom i globalnom nivou u borbi protiv terorizma.
|