|
Četiri amandmana na rezoluciju o Srbiji
izvor : agencije 10.03.2015.

Srbija je napredovala u reformama, ali mora potpuno da sprovede propise EU, naročito u vladavini prava, kao i dogovore s Prištinom da bi se što pre otvorila prva poglavlja u pregovorima o članstvu u Uniji, navodi se u predlogu rezolucije Evropskog parlamenta. Podneta četiri amandmana na predlog rezolucije o Srbiji. Evropski komesar za susedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han poziva poslanike EP u Strazburu da ne nameću Srbiji nove uslove u procesu pristupanja EU.
Amandmani, se tiču jurisdikcije Srbije nad ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji, odnosu vlasti prema zaštitniku građana Saši Jankoviću, pridruživanju Srbije sankcijama Rusiji zbog narušavanja suvereniteta i regionalnog integriteta Ukrajine, kao i toku procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine, prenosi Tanjug.
U amandmanu koji su podneli poslanici Evropske narodne partije, od Srbije se kao ustupak poslanicima iz Hrvatske traži da "u duhu pomirenja i regionalne saradnje" preispita Zakon o sudu o ratnim zločinima koji daje Srbiji pravo da sudi građanima Hrvatske za zločine počinjene na hrvatskoj teritoriji.
Zahtev hrvatskih poslanika da se evropski put Srbije uslovi izmenom pomenutog zakona bio je odbačen na februarskoj sednici Komiteta za spoljne poslove EP, ali se u ublaženoj verziji vratio "na mala vrata" u vidu predloga amandmana EPP.
"Raspravljali smo u našem poslaničkom klubu o zahtevu hrvatskih kolega i našli smo kompromis", rekao je novinarima Mekalister uoči početka večerašnje rasprave o Srbiji, dodajući da nije reč samo o političkom, nego i pravnom pitanju.
"Treba da čujemo i mišljenje pravnih stručnjaka Evropske komisije o ovom zakonu, a sutra ćemo videti da li će amandman biti usvojen", rekao je Mekalister.
Poslanik Hrvatske demokratske zajednice Andrej Plenković, takođe član EPP, je izjavio da pomenuti zakon unosi pravnu nesigurnost među građane Hrvatske, ali i građane EU i pomenuo slučaj Veljka Marića, hrvatskog "branitelja" koji je u Srbiji osuđen za zločine protiv civila u operaciji "Oluja".
Poslanici Zelenih, koji su treći po snazi u EP, su podneli dva amandmana na Mekalisterov izveštaj o Srbiji, od kojih se u prvom traži da se ombudsman zaštiti od "podzemnih" napada i da mu se omogući da u skladu sa zakonom nesmetano obavlja svoj posao i dobije dokumenta koje je zatražio od državnih organa.
Ovim je donekle pooštrena formulacija iz usaglašene verzije Mekalisterovog predloga rezolucije u kojoj se takođe kaže da je neophodno omogućiti zaštitniku građana uslove za rad, ali bez pominjanja pritiska kome je u poslednje vreme izložen u nekim medijima i izjavama pojedinih državnih funkcionera.
Drugi amandman Zelenih odnosi se na tok procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine i u njemu se traži da Evropska komisija oda priznanje dogovoru o pravosuđu postignutom tokom februarske runde dijaloga i da tokom procene napretka uzme u obzir doprinos obe strane sprovođenju Briselskog sporazuma.
I konačno, poslanici Ujedinjene evropske levice (komunisti) tražili su da se iz predloga rezolucije izbaci deo u kome se Srbija poziva da se pridruži sankcijama Rusiji i da EP osudi izjavu predsednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera da u narednih pet godina neće biti prijema novih članica u EU kao suprotnu Solunskoj deklaraciji iz 2004.
Napredak Srbije ka EU
U plenumu u Strazburu Evropskog parlamenta poslanici su pozdravili odlučnost Vlade Srbije da sprovede sistemske i strukturne ekonomske reforme, prenosi Beta.
Ocenjuje se, međutim, da Srbija zaostaje u reformi pravosuđa, koja je presudno važna za nastavak borbe protiv korupcije i za bezbednost poslovanja i investicija, i naglašava se ključni značaj nezavisnosti pravosuđa i nepristrasnosti sudija i tužilaca.
Prema predlogu rezolucije, o kojoj će sutra glasati evroposlanici, poglavlje 23 o pravosuđu i temeljnim pravima, kao i poglavlje 24 – pravda, sloboda i bezbednost, treba otvoriti u ranoj fazi pregovora EU i Srbije.
Takođe se Beograd i Priština podstiču na nastavak dijaloga i primenu postignutih dogovora.
Ističe se i da odmah na početku pregovora o članstvu EU–Srbija treba otvoriti i poglavlje 35, koje obuhvata normalizaciju odnosa Prištine i Beograda.
Prethodna verzija rezolucije, međutim, dopunjena je amandmanima, tako da se sada "insistira na činjenici da poglavlje 35 mora biti podvrgnuto preciznoj definiciji".
"Okvir pregovora dozvoljava da se utvrdi da li napredak u jednom poglavlju jasno zaostaje u odnosu na pregovore u celini, što omogućava Evropskoj komisiji da preporuči odlaganje otvaranja ili zatvaranja drugih poglavlja", dodaje se u nacrtu rezolucije.
Poslanici EP "podstiču srpske vlasti da preduzmu strukturne ekonomske reforme radi pospešenja ekonomskog rasta, da stvore povoljnije uslove za preduzeća i ulaganja u celoj Srbiji".
Takođe traže od Vlade Srbije da uloži napore za "suzbijanje nezaposlenosti i siromaštva, uravnoteženje budžetskih troškova i da se bori protiv korupcije, koja je glavna pretnja za poslove".
Evropski poslanici isto tako "pozivaju Srbiju da uskladi svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa politikom EU, uključujući svoju politiku prema Rusiji".
U dokumentu se izražava "žaljenje što Srbija, kada je to od nje bilo zatraženo, nije uskladila svoje odluke s odlukama Saveta ministara EU kojima se uvode restriktivne mere protiv Rusije".
EP dodaje da "se ipak moraju imati u vidu ekonomske, socijalne tradicionalno snažne veze koje ujedinjuju te dve zemlje, uz ocenu da Srbija može odigrati ulogu od krajnje važnosti kad je reč o odnostima EU–Rusija".
Primećuje se, međutim, da je "Srbija s velikom pažnjom dočekala lica kojima je zabranjen ulazak u Uniju i da organizuje vojne vežbe s ruskom vojskom".
EP "ohrabruje Srbiju da iskoristi predsedavanje OEBS-u kako bi se doprinelo stabilizaciji stanja na istoku Ukrajine".
U predloženoj rezoluciji takođe se "pohvaljuje rad nezavisnih regulatornih tela i njihov doprinos poboljšanju pravnog okvira i većem stupnju odgovornosti državnih institucija", uz napomenu da se "preporuke nezavisnih regulatornih tela moraju slediti, a njihova nezavisnost poštovati".
Zabrinutost zbog pretnji novinarima
EP pozdravlja donošenje Zakona o javnom informisanju i medijima, Zakona o elektronskim medijima i Zakona o javnim radiodifuzionim uslugama i traži njihovo sporovođenje.
Evroposlanici navode da su "zabrinuti zbog pretnji novinarima, što se ogleda u sve većoj autocenzuri... i sve gorih uslova za potpuno ostvarivanje slobode izražavanja u Srbiji" i naglašavaju potrebu "potpune transparentnosti medijskog vlasništva".
U tekstu rezolucije sa "zabrinutošću se konstatuje da politički pritisci ugrožavaju nezavisnost medija" i pozivaju vlasti Srbije da stvore uslove za slobodu izražavanja i medija kao temeljne vrednosti EU.
Takođe se "pozdravlja konstruktivan duh s kojim Vlada Srbije deluje u odnosima sa susednim zemljama... i ispunjava međunarodne obaveze".
"EP ohrabruje Srbiju da u potpunosti sprovede bilateralne sporazume sa susednim zemljama i krene u rešavanje bilateralnih pitanja na pragmatičan način", a kao jedno od važnih pitanja za regionalno pomirenje navodi se rasvetljavanje sudbine nestalih u ratnim sukobima u Hrvatskoj, na Kosovu i u BiH.
Visoki zvaničnik Evropske komisije Simon Morđu je na to uzvratio da se tako ne dozvoljava utvrđeni okvir pregovora o članstvu i da se, kao i do sada, bilateralna pitanja moraju rešavati izvan samih pregovora.
Rekao je i da je srpski zakon o ratnim zločinima veoma sličan zakonima više članica EU.
U dokumentu parlamenta EU se od Vlade Srbije traži da otvori arhive JNA, a bivšim jugoslovenskim republikama pristup dokumentima nekadašnje jugoslovenske tajne policije – Udbe.
"Pravna nesigurnost je prisutna u privatnom sektoru i nakon usvojenih zakonskih izmena" i otud se u rezoluciji "ponovo izražava zabrinutost zbog odredaba novog člana 234 o zloupotrebi položaja i ovlašćenja koji se još mogu proizvoljno tumačiti".
Takođe se kaže da Srbija treba da usaglasi propise s pravnom tekovinom Unije, kako bi što brže sprovela razdvajanje i restrukturiranje javnog gasnog preduzeća.
Han: Ne nametati Srbiji nove uslove
Vanredno u 13 opština zbog posledica nevremena
MMF: Bez novih, hrabrih reformi, nema ni investicija
Vučić: Tražimo alternativu ruskom gasu, a ne Evropskoj uniji
Priprema li se teren za povratak Karića u Srbiju?
24-ta godišnjica devetomartovskih demonstracija
Nevreme u Srbiji
Dačić: Članstvo u EU istorijska šansa
Klizišta kod Trstenika, Pešter zavejan, Zlatibor bez struje
DS predstavila vladu u senci, Pajtić premijer
Šest kompanija iz "sfere čelika" želi da upravlja Železarom
Srbija i Hrvatska, diplomatski (ne)sporazum
Visokorizično investirati u Srbiju
Štete od nevremena širom regiona
Srbija nije odgovorna za migracije, preduzela sve mere
Preispitivanje politike susedstva neće uticati na Balkan
Višestruka korist od saradnje partija u regionu
Esmark:Ne odustajemo od Železare, ima posla za 5.300 radnika
EU preispituje susedsku politiku, Z.Balkan ostaje u fokusu
Hoće li Hrvatska blokirati evropski put Srbije?
Deo prosvetara ne veruje ministru: Nastava skraćena u oko 700 škola
Podignuta optužnica za zločin u Štrpcima
Blerovi interesi u Srbiji komercijalni
Biznis forum na Kopaoniku
Rad 'na crno' jede BDP, četvrtina zaposlenih u sivoj zoni
Srbija kao uterivač dugova: Kažnjava građane, a privileguje tajkune
Lunaček: Priznanje Kosova biće uslov za ulazak Srbije u EU
Rad 'na crno' jede BDP, četvrtina zaposlenih u sivoj zoni
Uskoro optužnica za Štrpce
Milanović: Ne zna se ko su vlasnici medija u Srbiji
Keri: Sve značajnija uloga Srbije
Novi hrvatski uslovi za Beograd
Srbija uklopljena u energetsku uniju EU
Savet o vlasničkoj strukturi i kontroli medija u Srbiji
Stefanović za promenu ideološkog usmerenja DS-a
|
|