|
BH kinematografija visi o političkoj vrpci
izvor: rse, foto: rfe 25.06.2015.
Bosanskohercegovačka kinematografija u posljednjih nekoliko godina nalazi se u ozbiljnoj financijskoj krizi. Protekla godina prošla je s premijerom tek tri dugometražna igrana filma manjinske bh. koprodukcije.
Autori filmskih projekta koji su krajem prošle godine izabrani na natječaju Fondacije za kinematografiju BiH, još uvijek nisu dobili novac, što će proizvodnju bh. filmova u budućnosti dodatno usporiti.
Dva mjeseca pred početak 21. Sarajevo film festivala, već je izvjesno da ova najveća regionalna filmska smotra neće biti otvorena domaćim filmom.
Nekoliko autora uspjelo je završiti snimanje svojih novih filmova, a njihova premijera može se očekivati tek krajem jeseni, kaže Elma Tataragić, generalna tajnica Udruženja filmskih radnika u BiH.
„Kriza nije završena, niti će tako brzo završiti, ali ćemo ipak imati neke filmove. Ono što je za sada izvjesno, Ines Tanović je završila svoj prvijenac, koji će na jesen doći do publike i krenuti u svoj festivalski život. Ali imamo i nadu za iduću godinu, jer je Danis Tanović završio snimanje svog novog igranog filma. Timur Makarević priprema svoj prvijenac i planirano je da počne snimanje za mjesec dana.“
Krajem prošle godine na natječaju Fondacije za kinematografiju BiH, od 70 prijavljenih projekata izabrano je dvadesetak igranih, dokumentarnih i kratkih filmova, kojima će biti raspoređeno 750.000 eura.
Niti jednom odabranom projektu novac još uvijek nije uplaćen, kaže predsjednik Upravnog odbora Fondacije Jovan Marjanović.
„Što se tiče Fondacije za kinematografiju BiH imamo pravilnike i sistem koji su vrlo dobri. Međutim, možete imati najbolje pravilnike na svijetu, ali ako ih nemate čime puniti, onda to gubi svaki smisao. Bojim se da nam se to dešava. Politička volja ne postoji da se pare u kinematografiju izdvajaju kao ranije i moramo naći sistematsko rješenje kako se ova uspješna grana ne bi ugasila.“
Redatelj Nedžad Begović, iako još uvijek čeka novac koji mu je odobrila Fondacija za kinematografiju, počeo je rad na svom novom filmu naziva „Još samo da ti otkinem uho“.
„Film je ozbiljna profesija i on traži novac. Tih novaca nema i onda se i autori prilagođavaju takvom ambijentu. Autori prave filmove 'na mišiće' ili filmove iz kućne radinosti, odnosno koriste neke druge oblike, kako bi se realizovali“, naglašava Begović.
Redateljica Aida Begić, također priprema novi film pod nazivom „Balada“g, koji se bavi temom žene u postratnom tranzicijskom bh. društvu.
„Ja ne odustajem, kao i većina mojih kolega koji su divni i talentovani. Ali je to mukotrpna borba. Sve iziskuje vremena i truda. U Udruženju redateljica i redatelja BiH se borimo da se situacija promijeni. Na nekim izvorima imamo sagovornike koji sve to razumiju, ali situacija je teška“, ističe Begić.
Unatoč teškoj financijskoj situaciji domaći autori ipak rade i proizvode filmove, u čemu im u velikoj mjeri pomažu i europski fondovi. Ulaganje u filmove itekako je isplativo, jer se uloženi novac trostruko vraća, dodaje Tataragić.
„Film nije samo kategorija kojoj treba dati, nego je to i kategorija koja novac može donijeti, odnosno to je vrlo isplativa investicija. Međutim, to je pitanje zakona o audiovizualnoj djelatnosti, na kojem rade Udruženje filmskih radnika BiH i Ministarstvo za kulturu i sport FBiH.“
Zakon o audiovizualnoj djelatnosti trebao bi krucijalno promijeniti poziciju filmske industrije u BiH, naglašava Jovanović.
„Ukoliko bi BiH ulagala deset miliona ljudi u kinematografiju imali bi obrt od 100 miliona, što može biti i značajniji procenat bruto domaćeg proizvoda.“
Na predstojećem Sarajevo film festivalu, u sklopu kojeg je i festival bh. filma, bit će prikazano oko 50 naslova, uglavnom dokumentarnih, kratkih i studentskih filmova.
|
