Priča o ustaškoj prošlosti i sadašnjosti hrvatske evroparlamentarke Ruže Tomašić malo koga je skandalizovala, a eventualni pomak, ako je uopšte napravljen, ogleda se u činjenici da je veličanje ustaštva u Hrvatskoj postalo normalno.
Na to ukazuje i činjenica da su dosadašnje reakcije na izjave Tomašićeve o ustašama i poglavniku Ante Paveliću dale za pravo, piše u najnovijem broju hrvatskog nedeljnika Novosti.
Premijer Andrej Plenković, predsednik Sabora Gordan Jandroković, ministri Davor Božinović i Dražen Bošnjaković te predsednica Kolinda Grabar-Kitarović oglušili su se na pitanja tog nedeljnika da komentarišu izjave Tomašićeve.
Tomašićeva je, naime, za prethodni broj nedeljnika Novosti izjavila:„Nikad ne bih dala protiv ustaškog pokreta do 1941. i ne odričem se običnih ustaša koji su se borili za Hrvatsku, ali koji nisu činili zločine. Zašto bih ih se odrekla?”
Ni po pitanju Pavelića Tomašić se nije distancirala.„Nije morao pristati na rasne zakone, ali dobro. Nije morao imati logore, ali valjda tada je bio rat. Trebalo je živeti u tome vremenu”, rekla je takođe.„Ne mogu komentirati, nisam ih čuo”, rekao je Branko Bačić, predsednik Kluba poslanika vladajućeg HDZ-a.
I poslanik opozicionog Mosta Nikola Grmoja odbio je da komentariše, dok predsednik te stranke Božo Petrov nije poslao odgovore na pitanja, iako je obećao.
„Ne da mi se ulaziti u te rasprave. Ja gledam u budućnost”, izjavila je Biljana Borzan, evroparlamentarka iz najuticajnijeg opozicionog SDP-a.
Na pitanja nedeljnika Novosti nisu odgovorili ni predsednik te stranke Davor Bernardić i novi evrozastupnik te stranke Predrag Fred Matić, kao i nekoliko drugih sagovornika iz različitih stranaka.
Za razliku od navedenih, izjavu Tomašićeve komentarisalo je nekoliko nemački evroparlamentaraca.
Novoizabrani nemački član Evropskog parlamenta iz kvote Zelenih, Erik Marguard kaže da je „sramota” što Tomašić „ne može da osudi fašističku ustašku vladu”. „Možete samo zamisliti da takva osoba sedi u vladi. Verovatno se oseća snažno u svojoj fašističkoj odori, ali je u stvarnosti slabić. Ponižavanje drugih posledica je sopstvene slabosti. Kako može reći da ustaše nisu bile problem pre 1941.? To je kao da hvalite bombu, pa se pitate zašto bi mogla eksplodirati”, rekao je on.
Elmar Brok, član nemačke vladajuće stranke CDU, rekao je da su stavovi Ruže Tomašić „nedopustivi”. „Navedeni događaji iz Drugog svetskog rata ne mogu se opravdati. Zastupnica Tomašić mora da objasni smatra li da je pogrešila ili i dalje stoji iza opravdanja tih događaja”, kaže Brok.
Martin Širdevan iz stranke Levica nije iznenađen ovakvim stavovima. Podseća da su konzervativci, vladajuća stranka u Velikoj Britaniji, ponudili jednom političaru s fašističkom biografskom pozadinom da se pridruži njihovoj grupi.„Konzervativci će ući u krevet s krajnjom desnicom ako to znači konsolidaciju njihove moći, dajući tako doprinos rastu desnog ekstremizma na evropskom kontinentu. Dok god ne dođe do promene u načinu vođenja politike i sve dok su interesi multinacionalki ispred interesa ljudi, krajnja desnica će nastaviti s rastom”, rekao je predsednik Levice u EP.
Izjave Tomašićeve osudio je član SDP, inače, hrvatskog porekla, Josip Juratović. Podsetio je da se EU temelji na sistemu demokratskih vrednosti i osnovnih ljudskih prava.„Nažalost, postoje društveni slojevi kojima očigledno te vrednosti ništa ne znače jer biraju reprezente koji te vrednosti zloupotrebljavaju za ukidanje istih. Po meni, pojedinci koji se bave revizionizmom totalitarnih režima nemaju šta da traže u demokratskim institucijama”, rekao je za Novosti Juratović.
Suprotno tome, u delu hrvatske javnosti umesto reakcija na izjavu Tomašićeve, usledili su napadi na Novosti, prenosi Tanjug.
A novinar Večernjeg lista Marinko Jurašić je, na prime, najpre ocenio „štetnim” ponašanje Tomašićeve, između ostalog, zapitao:
„Zašto joj, po uzoru na posledičnu društvenu recepciju proustaških izjava Stjepana Mesića, ne možemo oprostiti ekstremizam iz „nezrele, buntovne dobi”.
Merkel: Načelno podržavamo evropsku perspektivu Zapadnog Balkana
Pomen jasenovačkim žrtvama – opet u dve kolone
Agrokor od danas više ne postoji
Što s Bleiburgom nakon negativnog stava Katoličke crkve u Austriji?
Spor Srbije i Hrvatske oko granice – pozicije i dalje udaljene
Levičari pozivaju na protest protiv političke represije u Hrvatskoj
U odnosima Srbije i Hrvatske nema napretka po pitanju nestalih
Židovska općina traži reakciju Hrvatske oko Jasenovca
Plenković: Nema pomirenja bez istine da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku
Od ulaska u EU do 2016. bar 102.000 ljudi otišlo iz Hrvatske
Strazbur odbio tužbe Srba prognanih iz Hrvatske!
Šaškor: Hrvatska stvara šengensku granicu bez vojske i žice
Trebaju li se političari bojati Todorićeve 'crne bilježnice'?
Gardijan i Dojče vele o nasilju nad migrantima u Hrvatskoj i BiH
|