|
Antifašisti, nevladine udruge i politički analitičari pozdravljaju odluku Katoličke crkve u Austriji da uskrati suglasnost hrvatskoj Katoličkoj crkvi za održavanje mise na komemoraciji za likvidirane pripadnike kvislinške vojske NDH i civile sredinom svibnja, ali kažu da te žrtve treba komemorirati. Katolička crkva i vladajući HDZ izrazili su nezadovoljstvo odlukom austrijske biskupije.
Komemoracije za domobrane, ustaše i hrvatske civile koji su likvidirani nakon predaje partizanima u svibnju 1945. treba biti, ali ne u Austriji. Odluku biskupije u austrijskom Klagenfurtu da uskrati suglasnost hrvatskoj Katoličkoj crkvi za održavanje mise na Bleiburgu sredinom svibnja - što je bio formalni okvir za komemoraciju - treba pozdraviti, ocjenjuju sugovornici Radija Slobodna Europa.
„Pozdravljam odluku austrijske biskupije. Vrlo je važno da je napokon donesena. I Austrija je zauzela jasan stav prema revizionizmu. Mislim da se komemoracija već davno trebala preseliti u Hrvatsku, jer svaki ubijeni ima pravo na grob. Važno je dostojanstveno izraziti pijetet prema ubijenima, ali bez državne ceremonije“, kaže Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje s prošlošću Documenta.
Politički analitičar i aktivist za ljudska prava Žarko Puhovski za RSE kaže kako je odluka austrijske biskupije donesena temeljem njihovih lokalnih vjerskih i političkih razloga: „Ona se na Hrvatsku odnosi utoliko ukoliko pokazuje da je kod nas normalizirano nešto što drugdje u Europi, čak i na desnom spektru, baš nije normalno. Sa druge strane, čini mi se teško prihvatljivom koncept po kojem ne bi trebalo komemorirati tisuće i tisuće žrtava, tko god oni bili. I zato mi se čini da bi bilo logično da se komemoracija izvodi u Hrvatskoj.“
On sugerira da se komemoracija održava na novom zagrebačkom groblju Markovo Polje nedaleko Sesveta, gdje je 1945. bila jedna od masovnih egzekucija i gdje su žrtve tada pokopane, ili nekoj drugoj srodnoj lokaciji.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin za RSE kaže da je Bleiburg mjesto predaje partizanima i da se tu nema što komemorirati, već da komemoracija treba biti održana u Sloveniji:
„Ono gdje je mjesto stradanja to je prvo Tezno. Dakle, gdje su počela pogubljenja to je Tezno i tamo je i spomenik. Ako se komemorira, onda treba tamo komemorirati. Ovdje u Hrvatskoj definitivno – ne, jer tu se nije dogodilo ništa. A komemoracija u Teznom vjerojatno bi trebala dozvolu slovenskih vlasti.“
Naši sugovornici jednoglasni su u ocjeni da država ne bi trebala sudjelovati u organizaciji takve komemoracije, bude li se održavala u Hrvatskoj.
Katolička biskupija u austrijskom Klagenfurtu/Celovcu uskratila je suglasnost hrvatskoj Katoličkoj crkvi za održavanje mise na Bleiburgu sredinom svibnja na spomen ustaša, domobrana i hrvatskih civila ubijenih nakon predaje partizanima od svibnja 1945. nadalje.
Hrvatska biskupska konferencija odbila je obrazloženje austrijskih kolega da se tu misu „politički instrumentalizira“g na komemoraciji na kojoj manjka „distanca prema fašističkom svjetonazoru“ i kažu da je njihova odluka „nepoštivanje žrtve i gubitak osjećaja za patnju nedužnih“. HDZ je stao uz Katoličku crkvu u Hrvatskoj i najavljuju da će zajedno sa dosadašnjim organizatorima bleiburške komemoracije nastojati naći novo rješenje.
U svibnju 1945. Britanci su odbili predaju kvislinških formacija s područja Jugoslavije i vratili ih jugoslavenskim partizanima. Od oko 93.000 zarobljenika oko 50.000 bili su ustaše, domobrani i hrvatski civili. Nepoznat broj njih bio je potom likvidiran. Nedaleko Maribora, u Teznom koje spominje Habulin, je prema istraživanjima slovenske državne komisije masovna grobnica u kojoj se procjenjuje da su posmrtni ostaci 15.000 ljudi, najvećim dijelom Hrvata. Likvidacije su obavljane i drugdje, a suđenja su bila iznimka.
Spor Srbije i Hrvatske oko granice – pozicije i dalje udaljene
Levičari pozivaju na protest protiv političke represije u Hrvatskoj
U odnosima Srbije i Hrvatske nema napretka po pitanju nestalih
Židovska općina traži reakciju Hrvatske oko Jasenovca
Plenković: Nema pomirenja bez istine da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku
Od ulaska u EU do 2016. bar 102.000 ljudi otišlo iz Hrvatske
Strazbur odbio tužbe Srba prognanih iz Hrvatske!
Šaškor: Hrvatska stvara šengensku granicu bez vojske i žice
Trebaju li se političari bojati Todorićeve 'crne bilježnice'?
Gardijan i Dojče vele o nasilju nad migrantima u Hrvatskoj i BiH
|
