glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

andja-makron parlament bih 11 spc cg
jeremic4 av1 novak djokovic 555 srbija-kina pantic zvezda99999

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Povratak specijalaca u balkansku igru    

izvor: agencije  foto:                                                                            18.06.2019.

specijalcibalkan 

Da će Beograd u narednom periodu biti naročito važno stecište diplomatskih aktivnosti, Kremlj je pokazao izborom Aleksandra Bocan-Harčenka (62) za novog ambasadora u Srbiji. Osim što je reč o iskusnom diplomati koji je dugo radio u ovom regionu i već su mu dobro poznati svi naši odnosi i problemi, Bocan-Harčenko dolazi s mesta direktora Četvrtog evropskog odeljenja Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije. To znači da ima posebno dobar uvid u situaciju u jugoistočnoj Evropi, dakle i šire od okvira koji zauzimaju države bivše SFRJ, uz koje ovo odeljenje „pokriva” i Albaniju, Bugarsku, Grčku, Kipar, Rumuniju i Tursku.

Dolaskom Bocan-Harčenka u Beograd kao da se ponovo okuplja stara internacionalna „ekipa” diplomata koja je pre desetak godina bila uključena u rešavanje kosovskog pitanja.

Bocan-Harčenko je bio ruski predstavnik u međunarodnoj Kontakt grupi za Kosovo, a onda i član posredničke „trojke”, u kojoj je još Volfgang Išinger zastupao Evropsku uniju, a SAD – Frenk Vizner. I Nemac, koji je od 2009. predsednik Minhenske konferencije o bezbednosti, i Amerikanac su se u poslednje vreme ponovo zainteresovali za situaciju u vezi s Kosovom i Metohijom. Vizner je, s grupom autora, prošle godine sačinio izveštaj pod naslovom „Vreme za akciju na zapadnom Balkanu”, a Išinger je pre tri meseca u intervjuu za „Politiku” ocenio da rešenje za Kosovo nije ni blizu.

Na prve nezvanične informacije da će Aleksandra Čepurina zameniti upravo Bocan-Harčenko (inače, četvrti ruski ambasador u Beogradu zaredom koji se zove Aleksandar), predsednik Srbije Aleksandar Vučić pre godinu i po dana na RTS-u prokomentarisao je da je on „istaknut, oštar, snažan diplomata, rekao bih, jedan od ruskih specijalaca”. Na pitanje kakva je poruka koju nosi njegovo imenovanje, Vučić je bio kratak: „Sasvim očigledna.” U to vreme je i diplomata u penziji Vladislav Jovanović za Tanjug ocenio da RF ima određenu politiku prema nama „i ko god da je ambasador, on će to sprovoditi”, naglašavajući da „Harčenko ulazi u igru kad se igra najviše zahuktava”.

Trojka” Kontakt grupe pokušala je tokom 2007. godine, šatl-diplomatijom i na nekoliko sastanaka u Beču da privoli dve strane na neki obostrano prihvatljiv sporazum, koji tokom 2006. nije uspeo da izdejstvuje specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Marti Ahtisari sa svojim timom. Epilog je poznat – dogovor je u oba slučaja izostao, nešto zbog tvrdih i nepomirljivih polaznih pozicija Beograda i Prištine, a više zbog odsustva iskrene želje ključnih zapadnih aktera da sporazum sadrži bilo šta manje od nezavisnosti Kosova i pristajanja vlasti u Srbiji na to.

Kada se pojavila tvrdnja kako je posrednička trojka spremna da pomogne etničku podelu KiM, Bocan-Harčenko je rekao da je to „otvoreno podmetanje”. Kako je naveo, „radi se samo o tome da su posrednici saglasni da priznaju svaki, pa i najneverovatniji kompromis koji zadovoljava obe strane, uključujući i pomenutu podelu Kosova ili neki drugi podjednako fantastičan scenario”. Išinger je tada izjavio da su za „trojku” prihvatljiva sva rešenja o kojima se dogovore Beograd i Priština, uključujući i podelu Kosova (čemu se, inače, njegova država i tada protivila). Neki srpski mediji su prenosili da postoje ozbiljne nesuglasice između Bocan-Harčenka i Viznera, što je Rus u intervjuu za Betu diplomatski demantovao rečima da „velike nesuglasice nije primetio” i dodao da „postoje elementi koji odgovaraju svima, a nijanse obogaćuju zajedničku poziciju ’trojke’.

Upravo delujući kao specijalni izaslanik ruskog ministra spoljnih poslova za Balkan od 2004. do 2008, srpska javnost se upoznala s Bocan-Harčenkom, mada je on i ranije bio u Srbiji i u okolini. U MIP-u se zaposlio 1979, odmah po okončanju Moskovskog državnog fakulteta za međunarodne odnose. Od 1993. do 1997. bio je na čelu Odseka za zemlje bivše SFRJ u MIP-u Ruske Federacije, pri tom i jedan od članova ruske delegacije na mirovnim pregovorima u Dejtonu i na Mirovnoj konferenciji o BiH u Parizu 1995. godine. Od 1997. do 2002. bio je savetnik poslanik u ambasadi Rusije u Hrvatskoj, odakle je otišao na mesto zamenika direktora Trećeg evropskog odeljenja MIP-a Rusije (Austrija, Mađarska, Lihtenštajn, Poljska, Slovačka, Nemačka, Češka, Švajcarska), da bi od 2008. do 2009. bio zamenik direktora Četvrtog evropskog odeljenja. Od tada do 2014. službovao je kao ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini, a u avgustu te godine imenovan je za direktora Četvrtog evropskog odeljenja.

Aleksandar Bocan-Harčenko govori engleski i srpski, tokom karijere dobio je tri priznanja od ruskog predsednika Vladimira Putina: Medalju ordena za zasluge za otadžbinu 2. stepena 2007. godine, Orden prijateljstva 2012. i Orden časti, koji je dobio ukazom od 24. januara 2018. za veliki doprinos u realizaciji spoljnopolitičkog kursa Ruske Federacije. Orden zastave Republike Srpske sa zlatnim vencem dobio je 2013. od tadašnjeg predsednika RS Milorada Dodika.

Dodik je imao dosta razloga za zahvalnost ruskom diplomati, koji je često presudno uticao na zaštitu interesa Srpske pred raznim inicijativama, pre svega visokog predstavnika Valentina Incka. Novinar iz Rusije Sergej Grizunov je 2011, na promociji knjige koju je napisao s kolegom Genadijem Sisojevom, na pitanje na čemu ambasador Bocan-Harčenko zasniva bliskost s Dodikom, rekao: „Gospodin ambasador je i moj prijatelj. Saša i ja se znamo još od osamdesetih, kada je on bio mladi diplomata sovjetske ambasade u Beogradu, a ja novinar u istom gradu. Videćemo se uskoro u Sarajevu, kuda idem da snimam film za rusku televiziju o događajima od pre 20 godina, pa ću ga pitati šta je uzrok njegovih bliskih veza s premijerom RS.”

U martu 2015, govoreći studentima svog nekadašnjeg fakulteta o politici Rusije u jugoistočnoj Evropi, Bocan-Harčenko je ukazao, između ostalog, da su sankcije Rusiji otkrile zavisnost balkanskih zemalja od Brisela i Vašingtona, da je zbog toga propao projekat „Južni tok”, ali i da je Srbija jedan od ključnih partnera Rusije u jugoistočnoj Evropi. „Uprkos obavezama koje diktiraju evrointegracije, Beograd jasno pokazuje kako se dostojanstveno brane nacionalni interesi”, rekao je tada Bocan-Harčenko.

I njegov otac Arkadij Nikolajevič Bocan-Harčenko ima rang izvanrednog i opunomoćenog ambasadora u penziji, a 35-godišnji sin Arkadij krajem prošle godine postao je v. d. zamenika guvernera Vladimirske oblasti za informacione tehnologije. U toj oblasti pored Moskve u februaru je otkriven spomenik Vitaliju Čurkinu, koji je uradio naš vajar Dragan Radenović, a događaju je prisustvovao i Aleksandar Bocan-Harčenko, koji je tom prilikom podsetio na mnoge godine zajedničke saradnje s ambasadorom Čurkinom, naročito u vezi s pitanjima regulisanja jugoslovenske krize.

Austrijanac Roan radio u korist NATO-a i nezavisnog Kosova

Trojka” Kontakt grupe preuzela je posredničku ulogu pošto je Beograd odbio Ahtisarijev plan. Ipak, i Marti Ahtisari i njegov zamenik Austrijanac Albert Roan ostali su u kosovskoj „igri” duže od „trojke”. Kada je postalo jasno, krajem 2007, da ni misija „trojke” ne daje rezultat, Roan je zatražio jedinstvo Evropske unije povodom pitanja kosovske nezavisnosti, ističući da, ako je to potrebno, rešenje treba pronaći i izvan SB UN. Na najave iz Slovačke da neće priznati nezavisnost Kosova bez pristanka UN, Roan je u istom intervjuu izrazio nadu da će se ta zemlja i ostalih „nekoliko skeptika” priključiti većinskom stavu EU.

Početkom ovog meseca Ministarstvo spoljnih poslova Austrije saopštilo je da je Albert Roan, „jedan od najprofilisanijih diplomata”, preminuo. U saopštenju je rečeno da je već devedesetih godina učestvovao u oblikovanju politike prema Balkanu s ciljem uspostavljanja mira i razvoja evropske perspektive za taj, po Austriju, važan region. Roan je u diplomatsku službu Austrije ušao 1963. godine, a službovao je, najpre, u ambasadama Austrije u Londonu i Beogradu. On je 1977. postavljen za šefa kabineta generalnog sekretara UN Kurta Valdhajma u Njujorku. Zatim je bio ambasador u Buenos Ajresu i drugim zemljama, a 1996. postavljen je za generalnog sekretara Ministarstva inostranih poslova.

Dok zvanični Beč žali za svojim diplomatom, ima i onih koji se ne drže pravila „o pokojnicima sve najbolje”. Šef Socijaldemokratske partije Austrije (SPO) u Švehatu David Štokinger ocenio je da će Roan ući u istoriju kao neko ko je dao svoj doprinos rasparčavanju Srbije i koji je radio suprotno neutralnosti Austrije, jer je defakto sprovodio spoljnu politiku NATO-a. Štokinger, koji je i portparol Austrijsko-srpskog pokreta solidarnosti, istakao je u komentaru na pisanje austrijskih medija povodom smrti Roana, čija je uloga u tim tekstovima veličana, da će Roan na Kosovu zasigurno dobiti počast, možda čak i spomenik u Prištini, ali ne i od ljudi koji vole mir i neutralnost, preneo je Tanjug. Naglasio je da je dugogodišnji austrijski diplomata radio u korist nezavisnosti kosovsko-albanske države.

 

 

Bez kompromisa: Beograd o mogućim smernicama Zapada za pronalaženje rešenja za KiM

Jeremić na Kosovu: Ne smemo dozvoliti Vučiću da potpiše razgraničenje

Vučić: Šta će nam teritorija ako nema dece

Izveštaj UN: Rast investicija na Zapadnom Balkanu, pad u svetu

Dvadeset godina od ulaska snaga NATO na Kosovo

Proces pristupanja EU zahteva saradnju svih snaga

SAD žele povratak dijalogu o Kosovu, takse su prepreka

Šef UNMIK-a u Savetu bezbednosti: Situacija na Kosovu krhka

SE ponovo poziva Srbiju da reši pitanje nestalih beba

Šest meseci protesta 'Jedan od pet miliona' u više gradova Srbije

Kumanovski sporazum – dokument mira ili kapitulacije

Balkanska unija kao briselska šarena laža

Uzajamne optužbe Vučića i Tačija u Bratislavi

Vučić: Ja sam za razgraničenje na Kosovu, to je apsolutno najzdravije za Srbiju i Srbe

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button