glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

kosovo_mapa haradinaj sud popovic
radnici2 arhiva migranti1111 Vakcina11 hrana djokovic2

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Na Balkanu se krađa istorije ponavlja       

izvor: novosti online  foto: vn                                                                                  30.07.2019.

 skoplje6

 

 

Kradja istorije je uopšte veliki problem, a posebno na Balkanu, specijalno od "elite" novonastalih državica posle raspada Jugoslavije. Retko gde se u svetu sadašnjost i prošlost prepliću kao na Balkanu. Na tom graničnom prostoru sudarale su se civilizacije, tu je granica Istočnog i Zapadnog Rimskog carstva, granica između katoličkog i pravoslavnog sveta, i konačno, tu je granica koja deli krst od polumeseca, bojno polje u 19. veku turskog, osmanskog i zapadnog uticaja, a posle Drugog svetskog rata, bojno polje između Istoka i Zapada.

Ovako istoričar dr Momčilo Pavlović, direktor Instituta za savremenu istoriju, komentariše izjavu premijera Severne Makedonije Zorana Zaeva, koji je u intervjuu za grčku televiziju "Alfa", izjavio da su "Makedonci pokušali da prisvoje svetsku, balkansku i tuđu istoriju, ne mareći kako to utiče na susede". Njegova izjava izazvala je snažne reakcije na društvenim mrežama. Dok građani Severne Makedonije optužuju svog premijera da je to izjavio da bi se dodvorio susedima, kritičari podsećaju da su milioni evra potrošeni na nove spomenike kojima se "dokazuje" da makedonska nacija vuče korene iz antike, a ne od Slovena. To su bili pokušaji građenja novog makedonskog identiteta, jer su Grčka i Makedonija bile u sporu oko prava korišćenja imena još otkako je bivša jugoslovenska republika proglasila nezavisnost 1991. godine.

- Ako su Makedonci Heleni, odnosno Grci, onda oni imaju pravo na antičku istoriju, posebno istoriju helenizma - kaže Pavlović. - Ako su pak Sloveni koji su zauzeli prostor nekadašnje antičke Makedonije, onda se današnja Republika Severna Makedonija i Makedonci ne mogu identifikovati sa antičkom baštinom, sem što tragovi antičke prošlosti postoje na teritoriji ove države.

Pavlović podseća da je prostor današnje Severne Makedonije samo mali deo geografskog pojma Makedonije, koji je zauzimao prostor u Bugarskoj (Pirinska) i Grčkoj (Egejska Makedonija):

- Samo se na prostoru Vardarske Makedonije, do 1941. Južne Srbije, razvila posebna nacija i posebna država posle raspada Jugoslavije. Spomenici srpske srednjovekovne države i carstva rasuti su i po prostoru Severne Makedonije. I nema nikavog smisla da se ukupna srpska baština na tim prostorima briše ili prisvaja. To je srpska istorijska baština na prostoru druge države, Severne Makedonije, koju Srbija priznaje kao posebnu državu, a narod kao poseban narod.

Sporenja sa susedima Makedonci imaju i oko jezika. Bugarski lingvisti tvrde da ne postoji makedonski jezik i da je to samo dijalekt bugarskog, sa izvesnim brojem različitih reči. A šta na to kažu naši lingvisti? - Mora se reći da je Blaže Koneski, tvorac novog makedonskog jezika, napravio neku vrstu idealnog spoja između dva jezika - uzeo je srpsku leksiku, a bugarsku gramatiku - kaže prof. dr Miloš Kovačević. - Međutim, Makedonci su piscu Anđelku Krstiću (1851-1952) nudili da bude predstavnik makedonskog realizma i moderne književnost, i to je najbolji pokazatelj da se u to doba južni srpski govori i makedonski uopšte nisu razlikovali. Ono što se zvalo makedonskim jezikom od većine srpskih lingvista, posebno dijalektologa, smatrano je srpskim. I danas je veliki broj onih koji smatraju da je makedonski srpski narodni jezik.

A zašto ga danas više prisvajaju Bugari, nego Srbi, Kovačević objašnjava:

- U osnovi tog jezika je bugarska gramatika. Komunizam je stvorio ne samo makedonsku, već i crnogorsku naciju. I u to vreme su ova pitanja bila gotovo zabranjena tema. Mislim da i danas imamo mnogo većih problema sa srpskim jezikom, da nam Makedonci gotovo uopšte nisu interesantni. Pored svih mogućih problema koje imamo sa srpskim identitetskim nacionalnim kriterijumima, koji se tiču lingvističke suštine srpskog jezika i odnosa prema onome što se zove crnogorski, bosanski i hrvatski, uključivati problem makedonskog je nepraktično, bez obzira na to koliko istorijskih osnova postoji. Ipak, to je tip jezika kojeg Srbi ne bi smeli da se u pravom smislu istorijski i dijalektološki odreknu. Unesko poteže pitanje torlačkog jezika, a to su kosovsko-resavski dijalekti, priznati kao timočki. Oni kod nas pripadaju staroštokavskim dijalektima, koji samo zbog cepanja srpskog jezičkog prostora danas neki žele da proglase posebnim jezikom.

NESIGURNI IDENTITET NARODA

Spomenik Aleksandru Velikom, Skenderbegu, barokno Skoplje... U makedonskim gradovima nikli su spomenici herojima klasične starine, a makedonska vlada je finansirala i izdanje Istorije makedonskog naroda, u kome piše da Makedonci ne potiču od Slovena, kako se ranije tvrdilo, već od Makedonaca iz antičkog perioda.

- To rade da bi nesigurni i ugroženi identitet naroda i države utemeljili u duboku prošlost, koja bi potvrdila njihovo bitisanje na tim prostorima - smatra Momčilo Pavlović. - Po principu: ko je najstariji narod na Balkanu taj ima i najveća prava na prostor. Makedonci od tuđe istorije treba da uzimaju ono što ih spaja sa susedima, da brižljivo čuvaju baštinu ostalih naroda na svom prostoru i da na tome grade imidž.

ETNIČKO PODVAJANjE

- Činjenica da su razni narodi zauzimali jednu istu teritorijalnu celinu, i ostavili vidne tragove, oslabile su geografske osobine spajanja i prožimanja naroda - kaže Momčilo Pavlović. - Tako je geografski položaj u velikoj meri određivao istoriju svih balkanskih naroda i država, od najranijih vremena do danas. Posebno u 19. i 20. veku. Zato i danas istorijskim razvojem formirane razlike, navike i kulturno nasleđe, a posebno nastojanje da se bivše jugoslovenske republike kao države etabliraju u duboku prošlost, doprinose etničkom podvajanju i sukobljavanjima na Balkanu.

novosti.rs

 

 

U Srbiji se godišnje baci oko 250.000 tona hrane

Šta otkrivaju dokumenta na osmanskom jeziku koja smo dobili iz Turske

Milutin Milanković – čovek kome je bilo važno znanje, a ne priznanje

Mladi u regionu – malo putuju, često bez posla, žele da odu iz zemlje

Fašista koga su komunisti voleli

Pet vekova goraždanske štamparije

Nema mnogo razlike u sastavu proizvoda na istoku i zapadu EU

Evropa i dalje najmirniji deo sveta

Kome je i zašto potreban DNK registar

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button