glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

balkan1 frontex mitrovica-rafovi
Muzej-Nikole-Tesle rocen-jeremic bratunac izgradnja zvezda-suduva novak2

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Minimalac nikako da dostigne potrošačku korpu    

izvor: agencije  foto:                                                                            11.07.2019.

korpa 

Odluka o visini minimalne cene rada u 2020. godini biće doneta sredinom septembra, najavio je Zoran Đorđević, ministar za rad i zapošljavanje, jer su na vreme počeli razgovori o minimalcu. On je napomenuo da će pritom biti potrebno voditi računa o rasterećenju privrede, ali i o interesima poslodavaca koji ipak smatraju da bi povećanje minimalne cene rada realno trebalo da bude za najviše šest odsto, u odnosu na sadašnju cenu od 155 dinara po satu. S druge strane, sindikati i dalje ne odustaju od ideje da povećanje ne treba da bude manje od deset procenata, odnosno da treba da bude donekle u visini minimalne potrošačke korpe. Koju će odluku na kraju vlada doneti još niko ne može da predvidi, mada je ministar za rad još oko prvog maja izjavio da će glavni zadatak aktuelne vlade biti da se cena minimalne potrošačke korpe izjednači sa minimalcem.

U ovom trenutku minimalnu mesečnu zaradu, koja iznosi oko 27.000 dinara u Srbiji, prima 350.000 radnika, dok minimalna potrošačka korpa u proseku iznosi oko 36.000 dinara.

U Uniji poslodavaca Srbije (UPS) podsećaju da minimalna, i uopšte cena rada treba da rastu u skladu sa mogućnostima privrede, sa rastom BDP-a i inflacije. Kako ističe Nebojša Atanacković, počasni predsednik UPS, ako je u Srbiji predviđen privredni rast od 3,5 odsto, a rast inflacije 1,5 do dva procenta godišnje, onda bi bilo logično da povećanje minimalca ne bude iznad pet, eventualno šest procenata.

U pregovorima sa vladom i sindikatima, poslodavci bi mogli da prihvate i druga rešenja na koja ukazuju sindikati, ako treba i viši procenat rasta minimalne cene rada, ali to samo ako Vlada Srbije prihvati da poslodavcima kompenzuje razliku u ceni. Prihvatiće i veće povećanje minimalca ako dobiju različite tipove olakšica kroz, recimo, smanjivanje poreza i doprinosa na zarade – ističe Atanacković, podsećajući da ukoliko minimalac bude viši od onog koji oni očekuju, bez olakšica, to će značiti gubitak za pojedine poslodavce i zatvaranje firmi zbog povećanih troškova poslovanja.

Sindikati mahom smatraju da minimalna zarada koja danas iznosi oko 27.000 dinara u najboljem slučaju treba da bude povećana na nešto iznad 32.000 dinara što je 90 odsto minimalne mesečne potrošačke korpe. Po njima to je i najrealnija varijanta s obzirom na najavu zvaničnika da bi u narednoj godini minimalac trebalo izjednačiti s minimalnom potrošačkom korpom. Poslodavci pak uveravaju da je to nerealno i neizdrživo za privredu, uz godišnji privredni rast od oko 3,5 odsto. Ipak, nedavno je ministar finansija Siniša Mali podsetio javnost da je prošle godine minimalna cena rada povećana 8,6 odsto, sa 143 na 155 dinara po satu, dok je stopa rasta ekonomije bila 4,3 procenta. To je, kako je tada rekao, bio boljitak za zaposlene u Srbiji, pa će se sa tom politikom nastaviti i ove godine, obećao je ministar finansija.

Podsmeh radniku u lice

Trenutna minimalna cena rada u Srbiji je toliko „jadna, mizerna i bedna da je svaka priča o njenoj vrednosti besmislena, budući da se njen sadašnji iznos od 27.000 dinara podsmeva radniku u lice”, oštri su u saopštenju predstavnici sindikata „Sloga”. Oni smatraju da Srbija mora odmah da poveća minimalac i to drastično, vodeći pritom računa da dođe do ozbiljnih izmena u poreskom sistemu i njegovom načinu funkcionisanja, smanjivanju nameta poslodavcima i jačanju institucionalne borbe protiv sive ekonomije.

 

Lažna dilema proširenje ili produbljenje EU

Lideri regiona saglasni da moraju sarađivati

Vučić: Svi bi život dali za Kosovo, ali niko neće tamo da živi

Put Zapadnog Balkana u EU i dalje trnovit

Vlada Srbije otpisala 'Srbijagasu' dug od 1,2 milijarde evra

Mediji: Srbija da razmotri povratak vojnog roka po norveškom modelu

Vučić: Što pre nastavimo dijalog smanjiće se tenzije na KiM

Lekar, sedmostruka majka, štićenica Angele Merkel i nova šefica Evropske komisije

Pregovori o novim čelnicima EU ušli u drugi dan

Brnabić o dve godine mandata: Veoma sam zadovoljna rezultatima rada Vlade Srbije

Vučić: Spreman sam da ugostim Đukanovića da razgovaramo

Nordijski model recept za Balkan

EUROPOL: Radikali na Balkanu i dalje vrbuju teroriste

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button