glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

brisel dodik77 radnik1
lazar naucnici0 slanina eu55 igor22 mirjana-karanovic

Second Second Second Second Second Second Second Second Second

  Ko će prvi da popusti u BiH – Banjaluka ili Sarajevo

izvor: agencije  foto:                                                                                             21.02.2020.

sud1 

Banjaluka – Da li će Banjaluka blokadom odlučivanja u zajedničkim organima BiH u Sarajevu – do postizanja dogovora o odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda – ishodovati ono što je srpskim predstavnicima pošlo za rukom pre više od desetak godina? Tada su zbog antiustavnih odluka visokog predstavnika sabotirali rad zajedničkih institucija prinudivši međunarodnog protektora da povuče svoje odluke. Posle čega on više nije posezao za takozvanim bonskim ovlašćenjima.

Na meru neglasanja, političke partije iz RS odlučile su se nakon što je Ustavni sud osporio pravo Srpskoj da uređuje vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem na svojoj teritoriji. To u RS tumače kao novo potiranje srpskih interesa.

Ili bi, s druge strane, vreme moglo ublažiti bes srpskih zvaničnika, pa bi praktične potrebe u oba entiteta mogle ići naruku Sarajevu, jer bi srpski ministri bili prisiljeni da dignu ruku za pojedine odluke i tako odustanu od paralize organa BiH, u čemu ih je podržala Skupština RS.

„Potezi Republike Srpske više su iznuđeni, nije posredi neki hir, kako to nekome spolja može izgledati. Kriza je drugo ime za BiH, a političko Sarajevo ih generiše u kontinuitetu”, ocenjuje za naš list politikolog Vojislav Savić.

Iz Ustavnog suda BiH naknadno stiže objašnjenje kako sudije ne spore pravo RS da uređuje imovinske odnose, ali da – suprotno srpskim sudijama – većina njih smatra da o tome najpre treba da se postigne dogovor na zajedničkom nivou. To je zatražio i visoki predstavnik 2005, nametnuvši zakone o zabrani raspolaganja državnom i vojnom imovinom, dok se o tome ne dogovore entiteti i BiH. Dogovor o imovini nije bio potreban Brčko distriktu i Federaciji BiH da se uknjiže kao vlasnici nad poljoprivrednim zemljištem, što je razgnevilo predstavnike RS.

No, u RS su ubeđeni da oko onog što je propisano Dejtonom i Ustavom BiH nema potrebe iznova pregovarati, posebno o stvarima koje ruše balans u raspodeli entitetske teritorije, a Milorad Dodik, član Predsedništva BiH iz RS, o tome kaže: „Vreme potreba da se na nivou BiH nešto dogovara u vezi s imovinom prošlo je, ona je vlasništvo entiteta.”

Istovremeno sa zabranom raspolaganja iz 2005, javili su se apetiti Oružanih snaga BiH za knjiženjem vojnih lokacija u BiH (oko 20 kasarni na teritoriji RS) na zajednički nivo vlasti i objekata za potrebe organa BiH, a politički tonovi koji su se iz sveta čuli minulih decenija išli su za tim da se tim zahtevima mora udovoljiti, a da, navodno, potom ne bi bilo sporno da se ostatak imovine naknadno uknjiži na entitete.

Politikolog Vojislav Savić kaže: „Ne vidim način na koji se rad zajedničkih organa odblokira, a da ne bude izmena u Ustavnom sudu. Kriza će trajati dok se partneri iz Sarajeva ne odluče da sednu za sto i pregovaraju o modelima. Obraćati se strancima i tražiti od njih pomoć za svaku krizu politički je infantilno. Prava adresa za pregovore Sarajevu jesu Banjaluka i Mostar. Uostalom, prethodna kriza u vezi sa imenovanjem Saveta ministara pokazala je da oba entiteta mogu funkcionisati kada zajednički organi ne rade, tako da i ova blokada može trajati koliko god treba. To samo ide u prilog tezi da je BiH suštinski nepotrebna kao celina.”

Ali zabrinutost se čuje i oko mogućeg predloga Srba i Hrvata o zakonu o odlasku stranih sudija. U nekim krugovima se javljaju strahovi da bi samo usvajanje tog zakona i zamena stranih sudija, mogla izazvati još veće probleme i opasnosti za RS ako istovremeno ne bude uređen način odlučivanja i eliminisana mogućnost preglasavanja sudija jednog naroda, za šta je neophodna izmena Ustava BiH. Odluke u tom sudu donose se prostom većinom od ukupno devet sudija. Plan je da se tri stranca zamene sa po jednim iz svakog konstitutivnog naroda, pa bi Srbi, Hrvati i Bošnjaci imali po troje sudija. Teoretski, jedan narod bi opet mogao ostati preglasan.

Asim Mujkić, profesor na FPN u Sarajevu, za „Politiku”h kaže da se dosadašnji diskurs i način dogovaranja u BiH nužno mora menjati jer ovaj repertoar pokazuje da za trideset godina nije ponudio izlaz. „Očigledno da dosadašnji govor nije plodotvoran i mora se menjati, pa makar uključivao neku vrstu moratorija oko tema koje dovode do konfrontacija. Postoji pitanja koja svi ljudi zajedno mogu prepoznati kao prioritetna i njima se treba posvetiti, posebno na priključenje EU. Ali to ne donosi glasove”, kaže Mujkić.

Iz RS su čvrsti u opredeljenju da je pitanje uređenja Ustavnog suda za njih prioritetno u odnosu na sva druga politička pitanja, uključujući i kretanje ka EU, i ističu da nije bitno koliko će situacija ostati zakovana – pet meseci ili pet godina. Sličan stav iznose i prevodnici bošnjačkih partija, tvrdeći da ih blokada organa neće uplašiti i da su spremni, ali da neće „popustiti pred ucenama”. Mnogima sve sluti na novu krizu, koja bi mogla paralisati zemlju na nekoliko godina.

„Ustavni sud je doneo toliko odluka koje nisu sprovedene da se ne mogu više ni nabrojati. Većina se odnosi na FBiH. Posredi je zloupotreba suda od strane partija iz Sarajeva koje koriste tu ustanovu za unitarističke interese”, kaže Vojislav Savić.

Jedna od opcija u eskalaciji situacije mogli bi biti novi koraci Banjaluke, znajući da je najavljeno da će, ako u Sarajevu ne bude spremnosti na razgovor, RS početi da donosi svoje mere, a u tom kontekstu pominje se i mogućnost referenduma. Neki, opet, cene da bi realnije rešenje bilo da bošnjačka strana sedne za sto, posebno znajući da je Evropska komisija u poslednjem mišljenju navela da situacija u Ustavnom sudu mora biti rešena. „Profesionalnost i nezavisnost sudija Ustavnog suda treba ojačati, počevši od unapređenja kriterijuma za njihov izbor i postupaka imenovanja. Potrebno je rešiti pitanje međunarodnih sudija. Legitimnost Ustavnog suda mora biti priznata od strane svih vlasti kako bi se osiguralo trajno poštivanje njegovih odluka”, navela je Evropska komisija u mišljenju minule godine.

Čuju se i prognoze da bi se pitanje rešavanja rada tog suda moglo uvrstiti u širi paket dogovora, između ostalog i oko Izbornog zakona BiH, znajući da je opšteprihvaćen stav da se taj zakon mora menjati, kao i još nekih ustavnih zahvata u sferama oko kojih se minulih godina iznose primedbe, najpre u oblasti pravosuđa. Nakon što je Dodik najavio blokadu organa BiH, imao je sastanak s ambasadorima Kvinte, posle kog oni navode kako je „rešenje pitanja sastava Ustavnog suda moguće u sklopu propisanih procedura i zajedno sa širim reformama koje je EU predložila za proces pristupanja, kao što je poslednji izveštaj Rajnharda Pribea”, eksperta iz EU.

„Ne očekujem spuštanje tenzija u kratkom periodu, posebno znajući da su na jesen izbori”, zaključuje Asim Mujkić sa FPN.

 

 

Dejton vidi međuentitetsku liniju, a ne granicu unutar BiH

Vlasti u BiH jedinstveno: Borićemo se protiv nuklearnog odlagališta u Hrvatskoj

Amerika bi mogla da uskrati pomoć BiH

Kuda i zašto odlaze građani BiH?

Zašto će BiH kasniti sa popisom stanovništva?

Malo optimizma za BiH u 2020.

Komšić: Strategije odbrane Srbije otvoreno neprijateljska prema BiH

Vijeće ministara BiH formirano 14 mjeseci poslije izbora

BiH za pet godina ostala bez 113.000 radnika

Novo Vijeće ministara BiH, stare politike i poznata lica

Migranti raspoređeni u Blažuj i Ušivak kod Sarajeva, 'Vučjak' se uklanja

Tegeltija izabran za šefa Vijeća ministara BiH

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button