glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

bih zastava skupstina rs radnik1
lazar zoki8 eu4 eu55 nemacka mirjana-karanovic

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

  Naučni instituti zabrinuti za svoju autonomiju        

izvor: agencije  foto:                                                                     19.02.2020.

naucnici0

Četiri naučna instituta Univerziteta u Beogradu (UB), koja su prošle nedelje na konferenciji za medije javno optužila Ministarstvo prosvete da „najgrublje krši” njihovu autonomiju rada, dobila su podršku još dve državne, vanuniverzitetske istraživačke ustanove.

To tvrdi Vladan Čokić s Instituta za medicinska istraživanja, dodajući da su se njihovoj borbi za nezavisnost u radu i odlučivanju pridružili zemunski Institut za stočarstvo i naučna ustanova čije ime još uvek nije želeo da otkrije. Instituti za nuklearne nauke „Vinča”, za filozofiju i društvenu teoriju, za medicinska istraživanja i za multidisciplinarna istraživanja odnedavno su udruženi u Mrežu akademske angažovanosti i solidarnosti (MASA). Zbog dopune inicijative za ocenu ustavnosti člana 60 Zakona o nauci i istraživanju, koji propisuje izbor članova upravnog odbora instituta, odložili su njeno slanje za ovu sedmicu jer imaju nove potpisnike. Upravo taj član i predstavlja tačku sporenja vlade i instituta, koji su se još od 2014. godine pojedinačno borili da ga izmene. Tada su, pojašnjava Čokić, zbog nepoštovanja mišljenja naučnih veća pri izboru članova upravnih odbora sa Instituta za medicinska istraživanja i iz „Vinče” prosleđene prve pojedinačne zamerke i žalbe Ministarstvu prosvete i Agenciji za borbu protiv korupcije. Sada su se naučnici prvi put ujedinili oko inicijative za izmenu propisa koji daju primat vladi u odnosu na istraživačka naučna veća u izboru članova upravnih odbora koji biraju direktore instituta.

Ono što istraživačima smeta jeste činjenica da pomenuti član Zakona o nauci propisuje da vlada postavlja četiri člana UO instituta, a naučna zajednica tri. U prvom naučnom zakonu kod nas 2001. godine ta proporcija je bila tri naspram tri člana, a u narednom iz 2005. uvedena je razmera četiri naspram četiri člana. U vreme kada je Božidar Đelić bio ministar nauke 2010. godine menja se ovaj 60. član zakona i uvodi neproporcionalni broj članova, koji je ostao do danas.

Kako je napomenula Gazela Pudar Draško, sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju UB, takav način izbora članova UO instituta prepisan je i u najnoviji Zakon o nauci i istraživanjima 2019. Vlada Srbije je, objašnjava ona, i u prethodnih deset godina prema istom članu zakona postavljala većinski broj svojih kandidata u upravne odbore instituta, ali su u praksi bile ustaljene prethodne konsultacije s istraživačima koji su zaposleni na institutima.

– Prethodne godine prvi put se dogodilo da mi naučnici sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju u „Službenom glasniku” vidimo da su izabrani neki članovi našeg upravnog odbora i koji su to ljudi. Kod nas je za predsednika upravnog odbora izabran Zoran Avramović, koji svojim delima pokazuje da je antievropski i antidemokratski nastrojen, dok je program i plan rada našeg instituta oslonjen na regionalnu i međunarodnu saradnju koja, nasuprot njegovim stavovima, podrazumeva zajednički rad s Albancima i Hrvatima – istakla je Gazela Pudar Draško.

Ona je pojasnila da naučnici tek sada osećaju svu težinu ove disproporcije, koja ide u korist vlade jer novi zakon daje direktorima instituta ogromna ovlašćenja.

– Prešli smo sa projektnog na institucionalno finansiranje, što podrazumeva da direktor odlučuje o raspodeli novca neophodnog za naš rad, poslovna putovanja, tribine, dok se ranije o svemu tome dogovarao sa šefovima projekata – objašnjava Gazela Pudar Draško.

Čokić dodaje da im smeta i što nigde u Zakonu o nauci nije precizirano ko su ti članovi upravnih odbora koje predlaže vlada, kako ih bira i odakle.

– Precizirano je samo kakva zvanja oni moraju da imaju, a mogu da dovedu ljude koje žele. Samo u 69. članu Statuta UB stoji da Senat predlaže članove upravnih odbora instituta, ali opet iz kvote predstavnika koje delegira vlada – naglašava naučnik koji traga za odgovorom na pitanje kako to vlada bira delegate od kojih sve više zavisi naučni rad u Srbiji.

Inače, pored 11 instituta UB u Srbiji, prema podacima Ministarstva prosvete, postoji ukupno 59 takvih naučnoistraživačkih ustanova.

 

 

Istraživači pred Ustavnim sudom brane svoju nezavisnost

Od malignih tumora u Srbiji godišnje oboli oko 40.000 ljudi

Plan je da za tri godine svaki građanin u Srbiji ima pristup internetu

Šest stvari koje treba znati o koronavirusima

Uskoro plaćanje robe telefonom

Kako do vantelesne oplodnje u Srbiji

Počinje uvođenje 5G mreže u Srbiji

Hiljade posetilaca učestvovalo u najvećem razotkrivanju mitova

„Torlak” posle 15 godina proizveo vakcinu protiv gripa

Naši lekari presadili testis – drugi put u svetu

Trenutno u Srbiji 2756 оsоbа ima HIV, a još najmanje 400 ne zna da je inficirano

Mađarski naučnici na pragu otkrića „Svetog grala“ fizike

Do kraja godine dva nova poziva Fonda za nauku

Srbija u borbi protiv lažnih lekova

Srbija sa „Huavejom“ radi na veštačkoj inteligenciji

Skoro svi oboleli od multiple skleroze u Srbiji bez terapije

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button