glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

un8 autoput1 gre-mak
cavic cg-eu2 laboratorija migranti8888 futsal 7 djokovic000000

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Građani će reći da li je budućnost Srbije u EU 

izvor: agencije  foto:                                                                                                07.02.2018.

han-vucic 

Godina 2025, koja se pominje u Strategiji o proširenju EU nije garancija, ali je važan podstrek građanima i priznanje da smo uradili bitne stvari i da smo s ljudima iz Evropske komisije učinili mnogo značajnog, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, posle sastanka sa evropskim komesarom za proširenje Johanesom Hanom. U zajedničkom obraćanju novinarima Vučić je ukazao da su, međutim, u odnosu na četiri zemlje i jednu teritoriju, pred Srbijom najteži zadaci, a Han je rekao da Srbija ima realnu perspektivu u Evropskoj uniji i da to što je on došao dan posle usvajanja Strategije pokazuje posvećenost Brisela, prenose agencije.

Himalaji su pred nama”h, metaforično se izrazio predsednik, ukazujući na činjenicu da to nije naša krivica, već je, kako je rekao, došlo vreme da donosimo odluke za koje nije bilo hrabrosti decenijama ranije i da platimo određene cene iz prošlosti. Vučić je rekao da, iako su pred Srbijom prepreke kao Himalaji, „ne bismo bili prvi koji su se popeli na Mont Everest”h. „Ako uspemo da rešimo političke probleme, ekonomski ćemo da rastemo”h, rekao je i dodao da od „durenja, kmečanja i plakanja nema ništa”h.

Predsednik Srbije je rekao da je njegova obaveza da izađe pred narod i iznese svoje predloge, a da građani Srbije kažu da li smatraju da li je to dobro ili ne. „Mislim da je to fer”h, rekao je Vučić. „Građani Srbije će morati da kažu svoj stav i svoj sud o tome da li je budućnost Srbije u Evropi, za šta ćemo morati da platimo određenu cenu, koja nije mala, ili da ostanemo ovako, pa da nam se još pola Srbije iseli”h, rekao je Vučić, prenosi Tanjug. Ocenio je da je priča o 2025. godini okvir pre svega za EU i ništa obavezujuće, ali takođe za nas obaveza da pronađemo rešenje za sebe i svoju budućnost. Međutim, dodao je, ne može Srbija da izgubi sve, a da neki drugi dobiju sve, potreban je kompromis, i da svako pomalo izgubi.

Pitanje odnosa Beograda i Prištine jedan je od najvećih problema, koje je nazvao „planinskim lancem prepreka ka članstvu u EU”h. Kad je reč o odnosima s Prištinom, rekao je, to nije pitanje „da li ćete da se zovete ovako ili onako”h, već je to pitanje mnogo hiljada kvadratnih kilometara i uslova u kojima će ljudi tamo da žive. Predsednik Srbije je rekao i da moramo da regulišemo problem granica sa BiH i Hrvatskom. „Mi smo u Sarajevu imali svoje ideje kako bi to trebalo da bude urađeno, onda su nam sa bošnjačke strane iznete druge ideje, mi smo prihvatili te ideje, sačekali ih sa papirom, oni su rekli: ’fE sad nećemo ni onako kako mi hoćemo’f. Granicu sa Hrvatskom najbolje da ne komentarišem ništa”h, rekao je Vučić.

Kako je dodao, Srbija je na evropskom putu od 2000. godine, ali je od tada prošlo 18 godina, a da mnoga od važnih pitanja nismo ni dotakli. U ozbiljne ekonomske reforme ušli smo 2014. godine, da bi danas javni dug bio ispod nivoa Mastrihta, a tek posle 2014. donet je Zakon o radu koji je regulisao fleksibilno tržište rada, primetio je predsednik Vučić. Prema njegovim rečima, nešto je urađeno u oblasti vladavine prava, ali nas tek čeka velika zakonodavna aktivnost u godinama pred nama, pa će to morati da se odvija po ubrzanom postupku.

Johanes Han istakao je da je potrebno da evrointegracije postanu nacionalni projekat kako bi različiti delovi društva to prihvatili. Parlament, vlada, opozicija, civilno društvo, mediji, svi treba da odigraju svoju ulogu u evropskim integracijama, kazao je Han. Dodao je da je u interesu Srbije da sve zemlje regiona idu napred. „Srbija je trenutno jedna od predvodnica koje mogu poslužiti kao primer... Važno je da neko gura region unutar regiona”h, rekao je Han.

Evropski komesar ukazao je da dugotrajna stabilnost zahteva pomirenje i dobrosusedske odnose i da EU ne može i neće da uvozi bilateralne sporove. „Srbija mora da reši i primeni pravno obavezujući sporazum sa Kosovom, a mi smo tu da pomognemo kao i u rešavanju drugih graničnih pitanja sa drugim susedima”h, rekao je Han. Uz zahvalnost Vučiću na hrabrosti da pokrene unutrašnji dijalog o, kako je naveo, „tzv. Kosovu”h, Han je poručio da se to ne tiče samo budućnosti Srbije, već i bezbednosti i mira u regionu. On je napomenuo da je po pitanju pravno obavezujućeg sporazuma Beograda i Prištine važan pre svega kvalitet.

Dodao je da Srbija ima realnu perspektivu u EU i da zemlju očekuju teške reforme, naročito u vladavini prava. „Srbiju očekuju teške reforme, naročito u vladavini prava, ali ne samo na papiru, već da se životni uslovi građana u Srbiji poboljšaju”h, rekao je evropski komesar za proširenje.

 Da sam Plenković, ne bih pokretao pitanje ratne odštete

Predsednik Vučić je izjavio da u posetu Hrvatskoj ide u dobroj veri, a da će srpsku delegaciju činiti stručni ljudi, koji žele da rešavaju probleme iz prošlosti, ali da pre svega razgovaraju o budućnosti. Dodao je, međutim, da je bio iznenađen i zaprepašćen temom koju je pokrenuo hrvatski premijer Andrej Plenković o ratnoj odšteti i naveo: „Da sam na njegovom mestu, to pitanje ne bih pokretao. Plašim se da on i Hrvatska po pitanju ratne odštete ne samo da ne može ništa da dobije, već može mnogo da izgubi”h, poručio je Vučić i dodao da bi to mogao da potkrepi „hiljadama”h argumenata.

Regionu nisu potrebni samo obični političari, već državnici, rekao je komesar Han, odgovarajući na pitanje da li podržava inicijativu predsednika Vučića o moratorijumu na teme iz prošlosti sa Hrvatskom. „Ovde sam razgovarao sa državnicima. Potrebno je gledati u dalekosežnu perspektivu, a ne na naredne izbore. Ponekad je važno prećutati neko pitanje kako biste napredovali”h, rekao je Han, navodeći da ceni inicijativu o moratorijumu.

 Han: Ulazak u EU da postane nacionalni cilj

Naša pažnja prema Srbiji ostaće ista u narednom periodu, rekao je evropski komesar za proširenje Johanes Han na zajedničkoj konferenciji za štampu sa predsednicom Vlade Srbije Anom Brnabić. Dalji napredak, dodao je, zavisi od Srbije i brzine kojom Beograd ostvari već poznate uslove za članstvo u EU, prenosi Beta. U Vladi Srbije juče su potpisana dva sporazuma – Finansijski sporazum o sektorsko-budžetskoj podršci za integrisano upravljanje granicom i Ugovor o donaciji između EU i Srbije za pomoć u rešavanju migrantske krize (MADAD 2).

 Kako se sve strategija može čitati

Tri su ključne tačke rumunskog pridruživanja EU: nije bilo brzo, nije bilo lako i, kad je bilo završeno – nije bilo gotovo. Proces integracija se nastavlja i nakon pristupanja, rekla je juče ambasadorka Rumunije u Srbiji Oana Kristina Popa na konferenciji „Nova strategija proširenja EU za zapadni Balkan i EU susedi – primer Rumunije”h, koju su u Beogradu organizovali Centar za spoljnu politiku i Fondacija Hans Zajdel. Govoreći o iskustvima svoje zemlje, ona je rekla da veoma često u Srbiji čuje razočarane komentare u smislu da su se promenila pravila igre. „Ne, nisu, promenilo se geostrateško okruženje, ali osnovna pravila su ista”h, naglasila je.

Šefica pregovaračkog tima Srbije sa EU Tanja Miščević ukazala je da je Strategija EK za zapadni Balkan proizvod onoga što se moglo primetiti u proleće 2017. godine – da su region i svaka pojedinačna država ponovo primećeni od EU. Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Suzana Grubješić očekivala je bolju strategiju. Ona je, kaže, „dosta razvodnjena – taman toliko da predstavlja srednju vrednost želja Evropske komisije i realnosti u Evropskom savetu”h.

Petnaest godina posle samita u Solunu, devet godina od našeg apliciranja, četiri godine od otvaranja pregovora, da li je neko stvarno mislio da 2025. treba da bude samo ideja, mogućnost? Pritom su sve druge godine izbačene iz strategije”h, navela je ona, ocenjujući i da je zapadni Balkan jedina oblast na koju EU može da se proširi. Istočno partnerstvo je, navodi, propalo. „Ovo je prilika i za EU da nastavi svoju ’fuspešnu priču’f. Drugih ’fuspešnih priča’f teško da će biti”h, poručila je.

Aleksandra Joksimović, direktorka Centra za spoljnu politiku, ukazala je da je značaj strategije i u tome što proces evropskih integracija nije više „pokretna meta”h. „Prepoznato je da odsustvo evropske perspektive predstavlja rizik za stabilnost regiona”h, primetila je Joksimovićeva.

Predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht ocenila je kao najvažnije to što ova strategija „šalje vrlo jasnu poruku celom svetu, koji se ljulja na svim tačkama, da je EU i dalje živa i da je spremna da se angažuje na politici u kojoj je bila najuspešnija – proširenju”h. Pored toga, navela je, strategija ima šansu samo ako se najozbiljnije shvati da ceo region mora biti deo tog procesa. „Treće, moramo da budemo odgovorniji i ozbiljniji nego ikad, kada je reč o vrednostima na kojima se bazira EU”h, poručila je Sonja Liht.

 Hašim Tači nezadovoljan izveštajem EK

Priština– Kosovski premijer Hašim Tači nezadovoljan je Strategijom o proširenju EU za zapadni Balkan jer se, kako kaže, Kosovo suočilo sa nepravdom zbog toga što EU nema jedinstven stav prema kosovskoj nezavisnosti. Tači, koji se nalazi u poseti SAD, na svom fejsbuk profilu je napisao, prenosi Tanjug, da iz političkih razloga Strategija „nije pokazala izglede za članstvo svim zemljama u regionu”h. Kosovski premijer Ramuš Haradinaj izjavio je da je Kosovo u Strategiji tretirano na „asimetričan način”h.

 

 

Strategija EU o Srbiji: Vladavina prava i sporazum sa Kosovom pod hitno

Nova strategija EU: Samo Srbija i Crna Gora dobijaju rokove

Opozicija ispred RTS-a tražila ostavke i otvaranje za sve političke opcije

Austrougarska i Srbija na popravnom

Šutanovac: Đilas i Pajtić lošim odlukama devastirali stranku

Vučić u Beču: Postoji nada da rešimo problem s Prištinom

Strategija EU: Normalizacija sa Kosovom do kraja 2019, članstvo u EU 2025.

Srpski južni tok

Srbija najlošije ocenjena u regionu po vladavini prava

Susret u Istanbulu najava Erdoganove arbitraže?

Španija protiv Kosova u strategiji proširenja EU

Sastanak Vučića i Erdogana u Istanbulu

Kosovsko pitanje na referendumu, mogućnost sa više nepoznatih

Nova strategija EU - dogovor Beograda i Prištine do 2019.

NALED predložio smanjenje poreza i doprinosa na zarade

Hodočašće bogatih i moćnih u Davosu

Vučić s Tačijem o dijalogu i istrazi/Predsednik Srbije u Davosu, susreti s Makronom, Ramom, Đentilonijem.../Brnabić: Evropske integracije važne za Zapadni Balkan

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button