Srbija je brzo postala jedan od najvećih primalaca kineskih direktnih investicija, posebno u prerađivački sektor i tehnologiju, što je uvećalo bojazni oko transparentnosti, upravljanja i geopolitike, piše britanski poslovni dnevnik Fajnenšel tajms (FT).
Kineske komanije najvile su u 2019. godini 16 "grinfild" projekata u Srbiji i investicije od 625 miliona dolara i Kina je postala najveći izvor tih ulaganja u zemlji, pokazuju podaci fDi Marketsa, servisa FT sa sveobuhvatnom bazom podataka o prekograničnim "grinfild" investicijama.
Pored "grinfild" investicija, snažno su povećane i integracije, akvizicije i drugi transferi. U 2018. činili su 20 odsto svih direktnih stranih investicija u Srbiji sa sumom od 650 miliona dolara od koje su jedino bile veće investicije iz Francuske - 711 miliona, pokazuju podaci Narodne banke Srbije.
Prema podacima fDi Marketsa, kod "grinfild" investicija Srbija je četvrti po veličini primalac kineskih direktnih investicija posle Rusije, Španije i Nemačke.
Gledano prema procentu BDP, Srbija je 2019. bila najveći primalac "grinfild" investicija u svetu, piše FT.
"Srbija otvara svoju ekonomiju i diversifikuje bazu investitora od 2014. kako ne bi zavisila od EU, Rusije, Kine ili SAD", rekao je ministar finansija Siniša Mali i dodao da su veze Beograda i Pekinga rezultat "veoma, veoma pametne spoljne politike".
FT navodi i da učešće Srbije u grupi 17+1 (u okviru kineske transkontinentalne inicijative Pojas i put) raste od 2008. i, navodi fDI Markets, u toj grupi nijedna zemlja u 2019. nije primila direktnih kineskih investicija za godinu dana koliko Srbija.
Od kineskih investicija u poslednje vreme navode se ulaganje grupe HBIS u železaru u Smederevu koja je 2016. bila prva evropska čeličana koju je kupio neki kineski proizvođač čelika, kao i najava CRBC s kraja 2019. da će investirati 272 miliona dolara u prvi industrijski park u Srbiji.
Kina je "napravila od Srbije centar inicijative Pojas i put u centralnoj i istočnoj Evropi", kaže istraživačica sa Odseka za politike i međunarodne odnose Univerziteta Oksford Tena Prelec.
Ona je rekla i da Srbija nije bila mnogo izbirljiva u privlačenju investitora i da je privukla biznise niskog kvaliteta i male transparentnosti. Peking, kaže Prelec, radi na principu "moj novac, moja pravila".
Kao primer navodi da je srpska vlada, kada je tražila sredstva za proširenje termoelektrane Kostolac, pojazmila 608 miliona dolara od Eksim banke Kine i angažovala kao glavnog ugovarača CMEC čija je sestrinska kompanija, grupa CMIC, na crnoj listi Svetske banke.
"Direktni pregovori te vrste porazumevaju eliminisanje transparentnosti i značajno umanjuju ekološke kvalitete projekta i održivost", rekao je član Nacionalnog konventa o EU Miljan Radunović. "Kineske investicije u okviru inicijative Pojas i put u centralnoj i istočnoj Evropi u 99% slučajeva ciljaju na projekte u kojima je država krajnji korisnik", dodao je on.
Ministar finansija je međutim branio vladinu odluku za Kostolac i rekao da "svaki novac ima cenu".
"Kamate Evropske investicione banke nisu tako povoljne kao kineske... Vreme je novac. Ko može da čeka dve godine (na EIB). Kinezi su mnogo brži", rekao je Mali.
Kineske investicije kritikuju i ekološke grupe koje ukazuju na zagađenje životne sredine i posledice, što kineske kompanije odbacuju.
Takođe evropski zvaničnici upozoravaju zemlje koje žele u EU da ne zavise previše od Kine a Prelec kaže da "zemlje EU treba da daju primer, ako ne žele da se njihovo susedstvo uplete i dužničke zamke i netransparentne ugovore".
Iako je EU daleko najveći trgovinski partner Srbije i izvor stranih investicija, "grinfild" ulaganja iz EU su pala sa 73 odsto ukupnih između 2005. i 2014. na 55 odsto u godinama nakon toga, navodi fDi Markets.
FT navodi da su mete kineskih investitora u Srbiji uglavnom ekstraktivna industrija, autombilska, tekstilna, hemijska industrija i sektor električnih komponenti a ostalo su ulaganja u tehnologiju.
Upravo ulaganja u tehnologiju i kompanija Huavej, kao i nedovoljna regulativa na tom planu Srbije, izazivaju posebnu zabrinutost.
EU je 2019. inicirala poseban mehanizam skrininga direktnih stranih investicija kako bi zaštitila ključne industrije od stranog vlasništva, posebno zbog bojazni od krađe podataka od strane kineskih kompanija.
Prelec ukazuje i na bojazni da će sa rastućim kineskim prisustvom u srpskoj ekonomiji Beogradu biti teže da se uskladi sa EU transparentnošu i standardima zaštite životne sredine sa približavanjem članstvu u EU.
Međutim, kako je proces pridruživanja EU u zastoju, neki se brinu da će Srbija biti manje fokusirana na poštovanje standarda EU.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je letos da je Kina "najiskreniji i najpouzdaniji prijatelj Srbije" a u decembru se u video prilogu na Instagramu obratio kineskom predsedniku Si Djinpingu: "Kina je jedan od naših najvećih partnera i učinićemo sve da se ovde oseća kao kod kuće".
Nova EU metodologija: Moguće zaustavljanje pregovora i vraćanje na početak
„Iz Crne Gore se rušila vlast u Srbiji, a odavde nikada u Crnoj Gori“
Varheji pozvao sve stranke da izadju na izbore, Fajon ukazala na problem medija
EU ostaje privržena evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, pristupni proces učiniti efikasnijim
Preminuo glavni urednik nedeljnika 'Vreme' Dragoljub Žarković
Nova EU metodologija: Moguće zaustavljanje pregovora i vraćanje na početak
Dug put do Medijske strategije
Borel: EU će angažovati specijalnog predstavnika za dijalog Srbije i Kosova
Izbori u Srbiji 26. aprila
Izveštaj EK: Srbija pogurala privredni rast Zapadnog Balkana
EU nejedinstvena oko politike proširenja
Preporuke građanima koji su iz Kine doputovali u Srbiju
Sukob "Junajted grupe" i "Telekoma" – gledaoci na gubitku
Jeremić: Ako u Crnoj Gori prođe zakon protiv SPC, to će se dogoditi i na KiM
|