Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu osamdesetogodišnjicu postojanja dočekao u starom i propalom zdanju. Od pedeset klavira rashodovanih je 17, čak 22 je za kompletnu reparaciju a studenti mogu da vežbaju na samo četiri
Fakuktet muzičke umetnosti, prva umetnička visokoškolska institucija u našoj sredini ove godine obeležava osamdeset godina postojanja, a jubilej je dočekao u starom zdanju, neadekvatnoj i nenamenskoj zgradi dobijenoj na korišćenje davne 1937. Bez koncertne dvorane, u ruiniranim učionicama, studenti uče i vežbaju na dotrajalim instrumentima.
Na situaciju u kojoj se nalazi ova prestižna ustanova, kojoj gotovo svaki muzički i kulturni delatnik u zemlji duguje bar deo svog obrazovanja, skrenuo je nedavno pažnju i umetnički direktor Bemusa, akademik Svetislav Božić, koji je naglasio da “FMU nestaje, jer je zgrada u lošem stanju a instrumenti gotovo uništeni”.
- Božić je pomenuo samo iznos od 200.000 evra koji bi bio neophodan za kupovinu deset klavira za vežbanje, a istina je da su svi instrumenti, pre svega klaviri u katastrofalnom stanju. Poslednji, “najnoviji” koncertni klavir dobili smo od Kolarca, koji već menja i instrument kojim su tada zamenili ovaj - kaže dekan fakulteta, Ljiljana Nestorovska, čiju kancelariju krasi klavir Marka Tajčevića, čije ime danas nosi jedan od “studija”, odnosno učionica u kojima se vežba na instrumentima koji su davno “odsvirali svoje”.
Prodekan FMU za nauku i međunarodnu saradnju dr Ivana Perković iznosi i tačne brojke: od pedeset klavira rashodovanih je 17, čak 22 je za kompletnu reparaciju, sedam ih se može koristiti uz popravke a studenti sviraju na svega četiri nova dobro održavana instrumenta. Neophodno je obnoviti i nabaviti i druge instrumente, bas-klarinete, pikolo-flaute...
Problem izmeštanja u neki adekvatniji prostor, iz zgrade iz 1931. koju FMU “privremeno koristi” već punih osam decenija, je muka koju su mučili svi dekani ove institucije.
- Naš fakultet ima kompletan simfonijski orkestar, što je odista retkost, hor od dve stotine pevača, kamerne orkestre... Možemo se pohvaliti sjajnim kadrom, vrhunskim naučnicima, umetnicima, ali svi oni, uz više od hiljadu studenata na tri nivoa studija (čak trinaest studijskih programa na osnovnom nivou), rade u ovom skučenom prostoru - naglašava Nestorovska. - Verujem da bi sjajno rešenje bila zgrada pored budućeg zdanja Beogradske filharmonije na Ušću, čime bi dve bitne muzičke institucije bile “ujedinjene” na istom prostoru.
Mada, “nismo gadljivi” ni na ideju da mi pređemo u sadašnju zgradu Filharmonije, kada se ona bude premestila. Svi muzički fakulteti, u Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Zvečanu, koji su “izrasli” iz isturenih odeljenja FMU, sva ta “deca FMU” su se osamostalila i dobila svoje zgrade, jedino smo mi i dalje na istoj, “privremenoj” adresi. Čak rentiramo pet učionica na Učiteljskom fakultetu, gde je izmešten naš odsek za džez muziku.
Svi ovogodišnji koncerti su svojevrsna proslava jubileja, počev od svečane akademije održane u Narodnom pozorištu 31. marta, što je datum donošenja ukaza o osnivanju Državne muzičke akademije Kraljevine Jugoslavije, 1937. godine. Dva koncerta na predstojećem Bemusu deo su proslave godišnjice FMU, a najvažniji događaj planiran je za 21. novembar, Dan Fakulteta muzičke umetnosti, koji je tog datuma počeo sa radom u zgradi u Manješkom parku.
- Taj koncert na Aranđelovdan biće koncipiran tako da će profesori duvačke, gudačke, poliinstrumentalne katedre činiti jezgro orkestra, dopunjeni najboljim studentima, uz dirigenta Bojana Suđića - najavljuje Nestorovska. - Solisti će biti naši bivši studenti koji su postigli najveći uspeh u svetu, kao što su Stefan Milenković, Roman Simović i Jovan Kolundžija. Jedan od njih sviraće, prvi put, na dragocenoj Gvadanjini violini iz 18. veka koju smo uz pomoć Ministarstva kulture reparirali i koja je proglašena za nacionalno blago. Pregovaramo i sa pijanistom Aleksandrom Madžarom, Stjepko Gut sviraće trubu sa gudačima i Big bendom... Na programu će se naći kompozicije prvih naših rektora, Koste Manojlovića, Petra Konjovića, Stevana Hristića, ali i aktuelnog profesora, rektora Univerziteta umetnosti Zorana Erića.
SPOT I MONOGRAFIJA
Povodom jubileja, na FMU planiraju snimanje video-spota, kojim bi skrenuli pažnju na goruće probleme koji se decenijama ne rešavaju, a prodekan Ivana Perković uređuje i monografiju o fakultetu, kakva je poslednji put priređena pre trideset godina, povodom pola veka rada.
novosti.rs
Nema Noći vještica u Republici Srpskoj
Građani Srbije 20 puta više vole Rusiju od Crne Gore
Arhiv SANU u Sremskim Karlovcima u veoma teškom stanju
Anine - raskoš iz rimskog carstva
Tesla znao za tajnu letećih tanjira još 1911. godine
Proizvodi u Hrvatskoj i Nemačkoj samo naizgled isti
Lepinja "sa sve" : Tajna užičkog specijaliteta
Kod bosanskog faraona
Selidba (ni)je oštetila Lepenski vir
Da Vinčijev kod u Srbiji
Kako su vojnici JNA jurili vanzemaljce — pa ih pobedili
Prihod u Srbiji od kongresnog turizma 30 miliona evra
Lepenski vir nismo nominovali na listu Uneska!
Vučić ponudio porodici Nuri da ostane u Srbiji
|