|
FHP: U bombardovanju stradalo 758 ljudi
izvor : tanjug 13.02.2015.

BEOGRAD - Tokom bombardovanja Srbije stradalo je 758 ljudi, saopštili su danas predstavnici Fonda za humanitarno pravo (FHP) na Okruglom stolu posvećenom Individualnom akcionom planu partnerstva između Srbije i NATO.
Zamenik direktora Fonda za humanitarno pravo Marijana Toma izjavila je da je tokom bombardovanja stradalo 758 ljudi.
Od tog broja u centralnoj Srbiji stradalo je u tom periodu 267 ljudi, u Crnoj Gori 10, a ostali na Kosovu i Metohiji.
Toma je dodala i da je od prvog dana 1998. godine do 31. decembra 2000. godine na Kosovu i Metohiji ukupno stradalo 13.535 ljudi i da je to utvrđeno na osnovu 31.600 dokumenata.
Među njima je 10.812 Albanaca, 2.197 Srba i 526 Roma i drugih nealbanaca, navela je Toma.
KROZ NASTAVAK PARTNERSTVA SA NATO DO REALIZACIJE
Za Srbiju je veoma bitno da nastavi sa partnerstvom sa NATO, što će joj sigurno pomoći u realizaciji postavljenih ciljeva, rečeno je danas na okruglom stolu posvećenom Individualnom akcionom planu partnerstva između Srbije i NATO (IPAP).
Na okruglom stolu, koji je oganizovao Centar za evroatlantske studije, čulo se i da saradnjom sa NATO Srbija može da ubrza i ojača reformski proces u okviru evrointegracija.
Direktorka tog centra Jelena Milić podsetila je da je IPAP zvanično usvojen 15. januara ove godine na Savetu NATO i da je to najviši vid saradnje države sa NATO, a da ta država nije član te organizacije. Milić je kazala da IPAP predstavlja mogućnost, kao i da će se tek videti da li će Srbija iskoristiti tu mogućnost ili ne.
Prema njenim rečima, jedan od kvalitativnih pomaka koje taj dokument donosi je da saveti koje NATO pruža budu fokusirani konkretno na datu državu i njene unutrašnje reforme u oblasti bezbednosti i odbrane.
Jedna od bitnijih novina, kako je dodala, je da će svake dve godine predstavnici vlade imati mogućnost za direktni dijalog sa NATO. "U uvodnom delu dokumenta istaknuto je da Srbije želi da unapredi saradnju sa NATO. To je važna poruka od koje Srbije moze da ima velike koristi", napomenula je Milić.
Ona je dodala da saradnju sa NATO otežava i to što se "nepotrebno" povećava broj žrtava bombardovanja Srbije 1999. godine. "Ne vidim zašto se preuveličava broj žrtava, kao da je on mali i kao da će to pomoći Srbiji", rekla je Milić.
Zamenica direktora Fonda za humanitarno pravo Marijana Toma saopštila da je tokom bombardovanja stradalo 758 ljudi.
Prema njenim rečima, od prvog dana 1998. godine do poslednjeg dana 2000. godine na Kosovu je stradalo 13.535 ljudi.
Grant Morou, iz Ambasade SAD, poručio je da Srbija igra ključnu ulogu u stabilnosti Balkana i da je veoma važno da nastavi partnerstvo sa NATO, što će joj sigurno pomoći u realizaciji postavljenih ciljeva.
On je podsetio da je Srbija od 2006. godine članica programa "Partnerstvo za mir" i da je od pristupanja tesno sarađivala sa NATO. "U 2014. godini Srbija je imala više od 100 različitih vežbi sa NATO", naveo je Morou, dodajući da ima mnogo načina na koji NATO može da pomogne Srbiji da ostvari ciljeve koje je postavila.
On je naveo i da je zarad postizanja ciljeva neophodan politički dijalog na svim nivoima, kao i da je veoma bitno da javnost u Srbiji bude upoznata sa tim da NATO sprsku vladu prepoznaje kao partnera.
Predsednik skupštinskog Odbora za evrointegracije i poslanik Socijaldemokratske stranke Aleksandar Senić naveo je da približavanje ka EU sa sobom nosi bezbednosne obaveze i da je zato značajno da Vlada Srbije nastavi podršku učešću srpskih oružanih snaga u mirovnim misijama.
SDS, prema njegovim rečima, pozdravlja usvajanje IPAP-a i smatra da postoji potreba za saradnjom sa NATO.
|