glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

brisel migranti222 zagadjenje2
dodik-1 bijelopolje av4444444 plenkovic88 vaterpolisti- kustendorf11

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

   Da li je niži izborni prag prihvatljiv za EU 

izvor: agencije  foto:                                                                                                                           15.01.2020.

izbori77

Zaintrigiran sam ovom pričom o snižavanju izbornog praga u Srbiji s pet odsto, utvrđenih 1992. godine, kaže evroparlamentarac Vladimir Bilčik, odgovarajući na pitanja novinara „Politike” šta misli o najavi smanjenja cenzusa na tri odsto, u kontekstu dosadašnjeg međustranačkog dijaloga u Srbiji i da li se može očekivati neki stav Evropskog parlament u vezi sa ovim pitanjem. Poput Bilčika, izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju i člana delegacije EP u međustranačkom dijalogu koji je započet pre tri meseca u Narodnoj skupštini, zaintrigirani su i mnogi u Srbiji, posebno otkako je od predsednika Srbije Aleksandra Vučića u nedelju uveče stigla potvrda da se razmatra promena izbornih zakona u ovom delu, kako je naš list i najavio.

Očigledno je da je o ovoj ideji znao veoma uzan krug ljudi, jer već tri dana ne jenjava bura na političkoj sceni, kako zbog onih koji su neprijatno zatečeni ovim potezom Aleksandra Vučića, tako i zbog političkih organizacija koje su obradovane većom šansom da pređu cenzus na predstojećim izborima.

Vučić, međutim, nije zadovoljan ocenama da bi Evropski parlament mogao da bude protiv ove mere koja, kako ističe predsednik Srbije i lider naprednjaka, može da našteti samo najjačoj, to jest njegovoj Srpskoj naprednoj stranci. „Evropska unija ne može biti protiv smanjenja izbornog cenzusa, niti se može pozivati na to da se izborni zakoni ne menjaju u izbornoj godini, niti se time ugrožavaju prava opozicije. Promenili smo zakon o finansiranju političkih aktivnosti, uvažene su njihove preporuke, uveden rok od pet dana, promenili Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, i Zakon o javnim preduzećima kako neki direktor ne bi koristio resurse preduzeća za sopstvenu promociju. Ta tri smo mogli, a jedan koji sasvim sigurno ide na štetu vlasti, što su rekli i Đorđe Vukadinović i Bojan Klačar, ne može”, naglasio je u emisiji televizije Pink.

Šta o smanjenju cenzusa misli evropska poslanica iz redova socijaldemokrata Tanja Fajon, budući da je Vučić rekao da samo od nje očekuje kritiku, juče nismo dobili odgovor na naše postavljeno pitanje. Ali, sudeći po odgovoru Vladimira Bilčika, koji je iz grupacije narodnjačkih partija u EP, moguće je da se pojave još neki kritičari. Navodeći da se, zakonski, cenzus može smanjiti, Bilčik dodaje: „Međutim, o tom pitanju se nikada nije raspravljalo u kontekstu našeg posredničkog rada od strane bilo koje političke snage u Srbiji, za razliku od raznih drugih promena koje je većina političkih stranaka usvojila konsenzusom, i na kojima srpski parlament radi i usvaja od decembra. Podvukao bih zato da svaka nova politička inicijativa koja menja izborna pravila pred izbore otvara pitanje pravičnosti izbornog procesa. Stoga ćemo vrlo pažljivo posmatrati sve sledeće konkretne političke i zakonodavne inicijative u ovoj oblasti”.

U prilog smanjenju cenzusa sa pet na tri odsto, predsednik Srbije je izneo i da će to vratiti život u parlament, a da će ga biti manje na ulicama, da se time vraća normalnost u Srbiju, i da će parlament reprezentovati javno mnjenje. I tu su ga dočekale kritike iz dela opozicije koji je najavio bojkot izbora. Potpredsednik Narodne stranke Nikola Jovanović izjavio je juče da je Vučićev cilj da „pravu opoziciju zameni lažnom”, pošto je shvatio da ne može da razbije blok „istinskih opozicionih snaga” koje će bojkotovati predstojeće „neregularne izbore”.

Međutim, i narodni poslanik i predsednik SO Topola Dragan Jovanović, koji ne spada u „bojkotaše”, rekao je da neće glasati za smanjenje cenzusa jer će tom izmenom od skupštine biti napravljena „buvlja pijaca”. Umesto toga, kako je rekao za „Glas Šumadije”, podneće amandmane da se cenzus za koalicije poveća na sedam odsto, i da se bar polovina od 250 narodnih poslanika bira „pod imenom i prezimenom”. Romska partija Srđana Šajna, pak, ima drugačije stanovište. U saopštenju ove partije nacionalne manjine navodi se, između ostalog, da smanjenje cenzusa „neće dovesti do bitnijeg povećanja broja političkih stranaka koje učestvuju u radu Skupštine Srbije, ali će u velikoj meri da doprinese većoj samostalnosti poslanika što je na duži rok garant razvoja demokratije”h. Prema Šajnovim rečima, Romska partija smatra da uporedo sa tim merama, treba smanjiti i broj potrebnih izjava podrške biračima za kandidovanje izbornih lista nacionalnih manjina.

Fajon: Podrška demokratskoj i proevropskoj Srbiji

Odgovarajući na kritike koje joj je uputio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, Tanja Fajon je na „Tviteru” odgovorila da „neki pogrešno misle da je napad najbolja odbrana”. Fajonova je, zapravo, time odgovorila na tvit politikologa Bobana Stojanovića da Vučić direktno proziva nju i Milana Antonijevića iz Fondacije za otvoreno društvo da su hteli da utiču na datum izbora. Dodala je: „To nije moj stil. Ovo nije bila džentlmenska reakcija. Tim Evropskog parlamenta neće biti podeljen u našoj podršci demokratskoj i proevropskoj Srbiji ovakvim neprovociranim napadima”.

Petrič: Pozitivan signal i znak demokratije

I austrijski ekspert za zapadni Balkan Volfgang Petrič predlog za smanjenje cenzusa na izborima u Srbiji vidi kao pozitivan signal i znak da se želi dalje unaprediti demokratija u Srbiji. „Niži cenzus načelno nije dobar kada postoji mnogo partija, jer bi se time dobilo previše stranaka u parlamentu. Međutim, niži cenzus omogućava ujedno da stanje u parlamentu oslikava što više volju birača”, rekao je Petrič za Tanjug.

 

 

Borba za čist vazduh u Srbiji

Žao mi što se DPS naljutio, ali moj posao je da brinem o Srbiji

Standardi za članstvo u EU ostaće isti, menja se samo način ocenjivanja napretka

Rusija i Turska kontrolišu energetsku budućnost Balkana

Izborni cenzus biće spušten na tri odsto

Nezaposlenost 2020. i ispod 9,5 odsto

Zapadni Balkan i članstvo u EU: Još jedna "ključna godina" ili još jedno ništa

2020 - godina izbora na Zapadnom Balkanu

Od danas novi zakoni, nova pravila, nova poskupljenja…

Isti izazov i za vlast i za opoziciju

Patrijarh i predsednik Vučić se nadaju da će doći do smirivanja tenzija u Crnoj Gori/Apel za osudu ugrožavanja mira u Crnoj Gori i regionu od Beograda

Proces proširenja se zaustavlja sve dok EU ne sprovede unutrašnje reforme

Jeremić: Država Srbija ćuti na dogadjaje u Crnoj Gori jer režim ima svoje dilove

Vučić i Brnabić predstavili Nacionalni investicioni program Srbija 2025

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button