Novo istraživanje medijske pismenosti u Evropi pokazalo je da su balkanske zemlje najmanje "otporne" na širenje lažnih vesti. Prema drugom godišnjem indeksu medijske pismenosti, Hrvatska je na 24. mestu, Srbija na 29, Crna Gora na 31, BiH na 32, Albanija na 33. a Makedonija na poslednjem, 35. mestu.
Istraživanje koje je objavio Institut za otvoreno društvo u Sofiji, kojim predsedava investitor Džordž Soroš, obuhvata procenu kvaliteta obrazovanja, slobodu medija i poverenje javnosti, čime je rangirana podložnost 35 država dezinformacijama.
To istraživanje je pokazalo da su balkanske države "najranjivije" kada je u pitanju širenje lažnih vesti, koje su označene "glasinama, obmanama, potpunim lažima i dezinformacijama stranih vlada ili neprijatelja", preneo je Juronjuz (Euronews).
Navedeno je da se skandinavske zemlje na najbolji način osposobljene da se odupru "postistinitim" informacijama u kojima, kako je navedeno, "objektivne činjenice imaju manji uticaj u oblikovanju javnog mnjenja nego izazivanje emocija ili lično uverenje".
Makedonija i Turska su najslabije rangirane kada je u pitanju medijska pismenost zbog lošeg obrazovanja i niskog nivoa slobode medija.
Od 35 rangiranih zemalja, Makedonija je poslednja po medijskoj pismenosti, kao i po poverenju javnosti.
Ta bivša jugoslovenska republika je među najgore rangiranima po slobodi medija po istraživanjima organizacija Fridom haus (Freedom House) i Reporteri bez granica.
Po slobodi medija situacija je gora jedino u Turskoj, gde vlasti progone medijske poslenike posle neuspelog vojnog puča 2016, zbog lošeg tretmana novinara, kao i restriktivnih zakona o telekomunikacijama, pokazao je poslednji indeks slobode štampe.
Ključ je u obrazovanju
Na prvom mestu liste zemalja po medijskoj pismenosti nalazi se Finska koja ima "jak javni obrazovni sistem" i "široko rasprostranjene veštine kritičkog mišljenja", koje se smatraju ključnim za "otpornost" na lažne vesti.
Slede Danska, Holandija, Švedska i Estonija koje su dobile najviše ocene za obrazovanje, poverenje javnosti i slobodu medija.
Rezultati istraživanja "otpornosti" na lažne vesti pokazuju da je obrazovanje "ključni sastojak" u borbi protiv dezinformacija.
"Ispitanici sa višim obrazovanjem imaju tendenciju da se informišu iz više izvora (radio, TV, onlajn...)", navodi se u izveštaju
Kako se dodaje, takođe "ispitanici sa višim obrazovanjem kažu da su se često sretali sa lažnim vestima i uvereni su da mogu da ih prepoznaju".
Najslabije plasirana članica EU po medijskoj pismenosti je Bugarska, na 30. poziciji.
Fudbalska groznica zvana - sličice
Čomski: Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Crnogorci govore istim jezikom
Potrošačima mora sve da bude jasno
Novo PISA testiranje proveriće srpsko obrazovanje
Ima li pomeranje kazaljki i dobrih strana
Banke podstiču projekte hidro-centrala koji uništavaju reke Balkana
Istraživanje: Uspehom u osnovnoj školi nezadovoljno 44 odsto učenika, 12 odsto kaže da nisu srećni
Čije su crkve i manastiri u Crnoj Gori?
Kako je Tito proganjao Branka Ćopića
Godišnjica smrti Slobodana Miloševića/ Vučelić: Trn u peti transatlantske zajednice
Svaki četvrti nije otac deteta
Nemački mediji: Evropski satovi kasne zbog Srbije i Kosova
UNICEF: U Srbiji će do 2041. broj stanovnika pasti na 5,5 miliona
|