|
Zarada odlična, gljiva ni na vidiku
izvor: bllive foto: 23.09.2015.
Za razliku od prethodne godine, kada su mnogi sakupljači gljiva, kao i kompanije koje se bave otkupom i plasmanom "šumskog blaga" ostvarili priličan profit, ove godine sezona branja gljiva je već ozbiljno ugrožena.
Prošle godine, sakupljači gljiva mogli su dnevno zaraditi i po 70 maraka na vrganjima, lisičarkama, crnim trubama, a sezona je trajala veći dio godine. Međutim, ove godine povoljne vremenske prilike su izostale, bar kada su u pitanju gljive, pa je za mnoge sezona, kako kažu, već propala.
Prošle godine za kilogram vrganja i lisičarke moglo se zaraditi od tri do osam maraka po kilogramu, a cijena nije bila visoka, jer je u ponudi bilo više nego dovoljno gljiva.
Crna truba otkupljivala se za marku po kilogramu ili čak 100 evra za kilogram sušene, piše "Press RS". "Cijena još nije poznata, dok ne dođe roba. Zavisi od kvaliteta, jer ako se radi o kvalitetnim gljivama, cijena je veća.
Sezona otkupa trebalo bi da je odavno počela, ali zbog loših vremenskih prilika i manjka kišnih dana, još nema gljiva. Već je prošla polovina septembra, pa ukoliko do kraja sedmice ne bude padavina, može se reći da je sezona propala", kažu u jednom od društava koje se bavi otkupom gljiva.
U Banjaluci, kao i u cijeloj Republici Srpskoj, eksploatacija gljiva i samoniklog bilja nije ni približno iskorišćen potencijal. Iako je prošle godine zabilježen slučaj da je jedna porodica sakupljanjem gljiva uspjela da zaradi 20.000 maraka, sve se i dalje svodi na pojedinačne slučajeve.
Potražnja za ovom robom je ogromna, otkup je zagarantovan, ali s obzirom na bogatstvo kojim raspolažemo, nema dovoljno ni sakupljača ni organizovanog otkupa na način na koji bi ovaj potencijal bio iskorišćen na najbolji mogući način. "Istina je da sve zavisi od toga da li će padati kiša i kada, ali svake godine može se zaraditi na gljivama.
Ne govorim o zaradi uz koju više nećete morati ništa drugo raditi nego o finom dodatku za kućni budžet, rekreaciji u prirodi, bogaćenju sopstvenog jelovnika, učenju i poštovanju prirode koja vam sve to velikodušno pruža.
Ove godine je sve izgleda zakasnilo, ali zavisi kakav će biti oktobar. Za prave ljubitelje bilo bi dovoljno da se nešto pojede, osuši i stavi za kiseljenje", kaže jedan od sakupljača, Banjalučanin Goran Borković. Gljive koje se sakupljaju na našim prostorima uglavnom završavaju u Italiji i Njemačkoj, odakle se i po desetak puta većim cijenama plasiraju dalje u svijet.
Što se tiče sakupljača, cijena otkupa zavisi od zasićenosti tržišta, ali i stanja i kvaliteta gljiva. Ipak, bez obzira na kvalitet, u BiH se otkup vrši po najnižim cijenama u Evropi, jer već u Sloveniji, otkupne cijene su pet puta veće, dok u Njemačkoj za kilogram vrganja možete da zaradite i do 50 evra.
Među najzastupljenijim i najviše sakupljanim i konzumiranim gljivama u Banjaluci su vrganj i lisičarka, koji se uz malo sreće mogu pronaći i na gradskoj tržnici u svježem ili sušenom stanju. Ipak, tokom prošle godine okolina Banjaluke, ali i mnogih drugih mjesta u BiH, pa i šire, bila je preplavljena crnom trubom, koja se mogla naći u ogromnim količinama.
|
