glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

pristina beograd kocijas-vucic freedom house
curuvija0 seselj7 mladost-turist bakir444 zigon omic7

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

U Srbiji za 10 godina odobreno 109 zahteva za azil      

izvor: euractiv  foto:                                                                                                     11.04.2018.

 azilanti1

 

Nameru da zatraži azil u Srbiji tokom 2017. godine izrazilo je 6.199 osoba, a od 236 zvanično podnetih zahteva odobreno je 14, izjavila je 11. aprila predstavnica Beogradskog centra za ljudska prava Sonja Tošković predstavljajući godišnji izveštaj u oblasti zaštite izbeglica u Srbiji. Od tih 14 osoba koje su dobile pozitivnu odluku, tri su dobile utočište a 11 supsidijarnu zaštitu.

"Kancelarija za azil tokom 2017. registrovala je 244 osobe, od kojih su 236 podnele zahtev za azil, a 106 je saslušano. Usvojeno je 14 zahteva, 50 zahteva za 56 osoba odbačeno je, dok je 11 odbijeno", kazala je Tošković na konferenciji za novinare na kojoj je govorio i zvaničnik UNHCR a na kojoj je navedeno i da je za 10 godina u Srbiji odobreno 109 zahteva za azil.

U Srbiji je prošle godine boravilo 2.630 dece od kojih je 156 bilo bez roditelja, i nijedno od njih nije dobilo azil, rekla je ona i izrazila očekivanje da će Srbija uskoro dobiti centre za smeštaj dece.

Iako je u 2017. zabeležen najveći broj usvojenih zahteva za azil od stupanja na snagu Zakona o azilu, tokom te godine bilo je 14 pozitivnih odluka - tri osobe dobile su utočište a njih 11 supsidijarnu zaštitu, rekla je Tošković, izvršna direktorka Centra.

Utočište su dobile osobe iz Burundija, Sirije i Avganistana, a supsidijarnu zaštitu devet osoba iz Libije i po jedna iz Nigerije i Ukrajine, navela je Tošković i dodala da je najviše odbačenih zahteva bilo za državljane Avganistana i Iraka, a najviše odbijenih za državljane Somalije.

Prema njenim rečima, postupci su obustavljeni u 112 predmeta, za 158 osoba, jer su najčešće tražioci azila u međuvremenu napustili Srbiju ili mesto boravka.

Na skupu je ocenjeno da je najveći deo aktivnosti koje su državni organi sprovodili prema izbeglicama bio usmeren, pre svega, na humanitarnu pomoć i smeštaj, dok sistemska rešenja kao i jasna migraciona politika nisu uspostavljeni.

Predstavnici Centra naveli su da je u 2017. ostvaren ozbiljan pozitivan pristup uključivanju dece u obrazovni sistem, ali su i dodali da postoji izvesna nezainteresovanost te dece za nastavu, jer se ona odvija na srpskom jeziku.

Takođe, navedeno je da postoji problem kod upisa izbeglica na visokoškolske ustanove jer im se studiranje naplaćuje kao strancima, ali i kod izdavanja lične radne dozvole koja prevazilazi njihove finansijske mogućnosti.

U prethodnoj godini zaposleno je 20 tražilaca azila i izbeglica, rekla je ona. Tošković je navela i da u Srbiji do danas niko nije dobio putnu ispravu, a nije stekao ni državljanstvo.

Prema analizi, zaključeno je i da među tražiocima azila ne postoji preveliki odziv za učenje srpskog jezika iako su časovi besplatni.

Advokat centra Ana Trkulja izrazila je uverenje da će se situacija unaprediti nakon usvajanja novih zakona o azilu i strancima.

Dodala je da je pravo na socijalnu pomoć ostvareno, i da u toj oblasti nije bilo problema.

Tošković je navela da je 2017. obeležio i nečuven postupak ekstradicije turskog državljanina kurdskog porekla Dževdeta Ajaza, koji je bio u postupku azila u Srbiji koji nije bio pravosnažno okončan i uprkos odluci Komiteta protiv mučenja UN, koji je vlastima naložio kao privremenu meru da se uzdrže od vraćanja Ajaza u Tursku zbog rizika od mučenja ili drugog nečovečnog postupanja. Ona je rekla i da Centar i dalje radi na njegovom slučaju.

Predstavnik UNHCR Džon Endrju Jang izrazio je zadovoljstvo velikodušnim i humanitarnim pristupom na koji je Srbija postupila sa izbeglicama, i dodao da je svemu tome doprineo i profesionalni i posvećeni rad Beogradskog centra za ljudska prava i predstavnika ostaliih organizacija civilnog društva.

 

 

Balkanske zemlje najpodložnije lažnim vestima

Fudbalska groznica zvana - sličice

Čomski: Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Crnogorci govore istim jezikom

Potrošačima mora sve da bude jasno

Novo PISA testiranje proveriće srpsko obrazovanje

Ima li pomeranje kazaljki i dobrih strana

Banke podstiču projekte hidro-centrala koji uništavaju reke Balkana

Istraživanje: Uspehom u osnovnoj školi nezadovoljno 44 odsto učenika, 12 odsto kaže da nisu srećni

Čije su crkve i manastiri u Crnoj Gori?

Kako je Tito proganjao Branka Ćopića

Godišnjica smrti Slobodana Miloševića/ Vučelić: Trn u peti transatlantske zajednice

Svaki četvrti nije otac deteta

Nemački mediji: Evropski satovi kasne zbog Srbije i Kosova

UNICEF: U Srbiji će do 2041. broj stanovnika pasti na 5,5 miliona

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button