|
Korisnike kredita u "švicarcima" nema ko da zaštiti
izvor: rse 20.01.2015.
Nakon što je Centralna banka Švirarske odlučila da odustane od napora da vrijednost franka vještački održi na niskom stepenu, došlo je do naglog rasta ove valute. Rate kredita dužnika u švirarskim francima, kojih u Bosni i Hercegovini ima gotovo 10.000, praktično su porasle preko noći. Zbog toga su korisnici kredita očajni i traže reakciju nadležnih, a država BiH, za razliku od ostalih zemalja regiona, ništa nije učinila da smanji negativne efekte rasta švicarskog franka.
Prije osam godina Ćamila Mujezin iz Sarajeva podigla je nenamjenski kredit. Tada nije znala da je uzela kredit sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima. Zbog toga trpi posljedice, jer se rata uduplala.
“Kada sam uzela kredit, nudili su ih u konvertibilnim markama. No, cifra mi se nije slagala sa visinom podignutog kredita i tada sam pitala službenicu u banci o čemu se radi, a ona je odgovorila ‘da je riječ o podatku potrebnom za administraciju banke’. Znači, nikada ranije nisam čula za valutu CHF. Nakon izvjesnog perioda, kada je počela rasti rata kredita i kada sam otišla u banku, tek tada su mi rekli o čemu se radi. Rata kredita dostizala je do 420 konvertibilnih maraka, a na početku rata je iznosila 287 maraka”, priča Ćamila Mujezinović.
Zbog toga je Ćamila, sa još 3.000 dužnika, prije dvije godine tužila Hypo banku. Doneseno je nekoliko stotina presuda, ali nijedna nije pravosnažna. Ćamila još uvijek čeka okončanje procesa.
“Zadužila sam se za 25. 000 konvertibilnih maraka nenamjenskog kredita. Odmah su me zadužili da moram vratiti 39.000 maraka. Od 2007. godine otplaćujem kredit, a dužna sam još 20.000 maraka. Kako ćemo izaći iz ove krize ne znam. Samo znam da za sada nema rješenje, jedino da se čovjek ubije, jer isplatiti nećemo do groba”, objašnjava Ćamila Mujezin.
Nakon nedavne odluke švajcarske Centralne banke da prekine sa praksom vještačkog održavanja minimalnog kursa, franak je porastao, zbog čega su porasle i rate kredite. Haos je nastao na tržištu valuta, što će korisnike kredita dovesti do dužničkog ropstva.
“Konkretno, šta to znači: neko ko je imao ratu kredita 950 konvertibilnih maraka, sada mora vraćati 1.850 maraka. Više niko ne može da vraća te kredite”, kaže potpredsjednik Udruženja kreditnih korisnika “Švicarac” Milorad Milodinović.
U BiH postoji gotovo 10.000 ugovora kredita u švicarskim francima. Prema kursu u vrijeme sklapanja ugovora kredita u BiH je podignuto 436.000.000 eura, a danas su ti krediti skočili na milijardu eura.
“Očekujemo da se krediti otplate u KM valuti, s obzirom da je naša valuta vezana za euro, po kursu koji je bio u trenutku nastanka kreditnih obaveza”, naveo je potpredsjednik Udruženja kreditnih korisnika “Švicarac” Milorad Milodinović.
Konkretnih poteza države BiH do sada nije bilo. Centralna banka BiH proglasila se nenadležnom, a tek je u utorak Agencija za bankarstvo FBiH saopštila da je održala sastanak sa predstavnicima banke koja je plasirala najviše kredita vezanih za valutnu klauzulu u švajcarskim francima. Sugerisano im je, navedeno je u saopštenju, da bankari pokušaju ponuditi dodatne mogućnosti, kako bi ublažili negativne efekte rasta ove valute.
„Treba sačekati da se situacija malo umiri, konsolidira, slegne i da se onda, eventualno, razmisli o određenim potezima i mjerama“, ranije je rekao Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH.
No, za čekanje nije ekonomski analitičar Zoran Pavlović. On smatra da Centralna Banka BiH i Ministarstvo finansija i trezora BiH trebaju biti pokretači inicijative za smanjenje nagativnog efekta rasta švajcarskog franka.
„Ono što se sigurno može uraditi je da se kredit praktično vrati na početak, da se promjeni valutna klauzula, da ne bude švajcarski franak, već euro, jer je konvertibilna marka čvrsto vezana za euro. Tako da se praktično izvrši preračun svih odobrenih kredita i svih uplaćenih sredstava. Praktično, niti jedan građanin koji je uzeo kredit sa tom valutnom klauzulom , nije nikad vidio švajcarski franak, a ja mislim da ga čak nije vidjela nijedna banka koja je odbrila kredit“, zaključuje analitičar Zopran Pavlović.
|
