|
Koliko je popisanih, a koliko će se brojati?
izvor: rse, foto: rfe 20.05.2015.
Ni godinu i pol dana od održavanja prvog popisa stanovništva nakon 1991. godine, potpuni rezultati nisu objavljeni. Poznato je da u Bosni i Hercegovini živi oko 3,7 miliona ljudi, što je pola miliona manje nego prije rata. Ali, nije poznata nacionalna struktura, pa ni koliko njih je stalno stanovništvo.
Problem je što se agencije za statistiku ne mogu dogovoriti koju će metodologiju koristiti, jer od toga direktino zavisi broj rezidentnog stanovništva, koji bi u konačnici mogao biti manji za oko 300.000 osoba.
Stanovništvo Bosne i Hercegovine je popisano pretprošle godine i još uvijek čeka rezultate. Iako su ranije iz Agencije za statistiku BiH najavili da će sredinom maja biti objavljen dio zvaničnih rezultata, no zvaničnih informacija nema.
"Prema planu, prvi konačni rezultati o ukupnom broju stanovnika i sa demografskim karakteristikama stanovništva, biće objavljeni krajem maja, a svi ostali rezultati će se sukcesivno objavljivati do 1.7.2016“, ranije je za medije izjavila glasnogovornica Agencije za statististiku BiH Mirsada Adambegović.
Za sada nije poznata nacionalna struktura stanovnika, pa ni koliko njih spada u kategoriju stalnih stanovnika. Ovi podaci javnosti neće još uvijek biti poznati jer među statističkim institucijama nema jasnog stava koja će se metodologija koristiti za određivanje rezidentnog stanovništva.
Spor je nastao kada se Vlada RS-a direktno umiješala u proces donošenja metodologije. Stav Vlade RS je da se prilikom određivanja ukupnog broja stalno nastanjenog stanovništva za svaku teritorijalnu jedinicu obavezno poštuje princip konzistentnosti rezidentnog statusa sa mjestom rada ili školovanja, saopšteno je iz Vlade RS-a.
Ako se prihvati ovaj stav Vlade RS, onda bi ključno postalo 40. pitanje u kojem se bh. stanovništvo izjašnjavalo gdje radi i gdje se školuje.
"Kolege iz Federacije BiH imaju potpuno suprotan stav. Njihov stav je da se pitanje 40 ne koristi u izvođenju stalnog stanovnika, nego da se koriste čisto pitanje od jedan do sedam, a mjesto rada, školovanja, ukoliko je neko odgovorio da negdje radi ili se školuje u inostranstvu, a istovremeno je odgovorio da ovdje radi i živi, oni smatraju da treba dati dati prioritet tom pitanju. Mi smatramo da to nije korektno i da nije u redu, te da se to pitanje ne uzme u obzir, jer ako je neko rekao da živi na teritoriji Bosne i Hercegovine, a da radi negdje u inostranstvu, ili da se školuje u inostranstvu, to pitanje svakako mora da se uzme u obzir i da se uključi u određivanje rezidetnog stanovništva, odnosno da se uključi i pitanje 40", objasnila je Radmila Čičković, direktorica Zavoda za statistiku Republike Srpske.
Bez unaprijed određenih pravila
Tako bi u ukupni broj stanovnika ušli samo oni koji se na području BiH školuju ili rade, dok svi oni koji se trenutno školuju van BiH ili rade van naše države ne bi ušli u konačan zbir rezidentnog stanovništva.
"Prijedlog da se uvedu takva pravila da imamo smanjenje broja stanovnika od 239.000 do 460.000. I sada je tu nastala razlika koje ima Republika Srpska, s jedne strane, a s druge strane bošnjački, odnosno predstavnici hrvatskog naroda", navodi profesor statistike i demografije Hasan Zolić, bivši direktor Agencije za statistiku.
Država je ušla u popis bez unaprijed određenih pravila o brojanju. Zakon o popisu nije jasno odredio da se prije popisa stanovništva donese pravilnik.
Dalio Sijah iz Udruženja građana „Zašto ne“g smatra da je problem nastao zbog nedorečenog zakona i zbog političara koji popis koriste za svoje potrebe.
"Ono što sam primijetio iz medija je da se vrši pritisak na način obrade podataka sa popisa i način prebrojavanja rezidentnog odnosno nerezidentnog stanovništva u BiH, ali ponavljam da mislim da su sve te stvari na koje sada ukazuju i Vlada Republike Srpske i pojedine političke partije iz FBiH na to trebali ukazivati za vrijeme popisa", istakao je Dalio Sijah iz nevladine organizacije “Zašto ne“.
Zakon o popisu je jasan: "'Stalni stanovnici' su lica koja su prije referentnog datuma popisa neprekidno živjela u svom uobičajenom mjestu stanovanja."
Ali uz ogradu: "'Uobičajeno mjesto stanovanja' je mjesto u kojem lice živi i obično provodi svoj dnevni odmor, bez obzira na privremeno odsustvo u svrhu rekreacije, odmora, posla, škole."
Profesor statistike i demografije Hasan Zolić smatra da spor neće biti brzo riješen zbog čega će kasniti i objavljivanje podataka.
"Neki će se dogovor morati postići. E, sada, hoće li to uraditi Vijeće ministara koje bi to trebalo da presječe, ali pošto sam u toku svega, nisam siguran da se oni mogu usaglasiti, jer su dijametralni stavovi unutar tih statističkih struktura", rekao je Zolić.
|
