U Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija juče je pao jedan veliki tabu, a to je pitanje nedodirljivosti međunarodnog krivičnog pravosuđa, izjavio je nakon prvog dana javne debate predsjednik GSUN Vuk Jeremić.
"Ono što je danas izrečeno je jedna vrsta kritike, ne samo suda za bivšu Jugoslaviju, već i suda u Ruandi i drugih krivičnih tribunala. Po prvi put se u Generalnoj skupštini čuju kritički tonovi o radu ad hok krivičnih tribunala, pogotovo kada je riječ o Haškom sudu", dodao je on.
Jeremić je naveo da se za ovu javnu raspravu javio rekordan broj učesnika, 49 govornika koji predstavljaju preko 80 zemalja, među kojima je i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, predstavnik Rusije Vitalij Čurkin, a samu konferneciju otvorio je Jeremić.
"Pokazuje se da Srbija nije jedina zemlja u svijetu koja kritikuje rad tog suda. Izuzetno ugledni pravni eksperti i druge javne ličnosti, su iznijeli stavove koji se u dobroj mjeri poklapaju sa mišljenjem u Srbiji. Iako smo mislili da smo usamljeni u tome, ali se ispostavilo da nije tako", ocijenio je predsjednik GSUN.
Prema njegovim riječima, ova debata je izazvala veliku pažnju i veliki diplomatski žamor u UN.
"Ne očekujem da će ova stvar biti završena sutra, već mislim da će biti novih epizoda u diskusiji međunarodnog krivičnog pravosuđa.
Zadatak srpskog predsjedavanja biće da napravi završni papir, nakon što svi budu rekli ono što imaju da kažu i da se to podijeli državama članicama", pojasnio je prvi čovjek Generalne skupštine.
On je dodao da ostaje da se vidi "šta će poslije toga države članice da rade sa tim", i da li će se odlučiti da pokreću neke incijative.
"Otvorili smo vrata i upalili svjetlo na jednoj temi koja do sada nije smela da se dodiruje u UN", zaključio je Jeremić.
Jeremićeve riječi potvrđuju i govori panelista u djelu "Pravda i pomirenje", među kojimasu mnogiu istakli da Haški tribunal nije ispunio svrhu svog postojanja, sudio je pristrasno i nije doprineo pomirenju u regionu.
Metju Periš, bivši pravnik savjetnik međunarodnog supervizora za Brčko, koji sada radi kao advokat, kritikovao je Hag, iznoseći konkretne podatke o presudama u SAD i Velikoj Britaniji, i poredeći ih sa Tribunalom.
On je naveo da je osuđen 81 odsto ljudi koji su se pred Hagom izjasnili da nisu krivi.
Prema njegovim riječima, brojevi su mnogo niži u pravosuđima zapadnih država, pa je tako u Britaniji samo polovina osuđena ako se izjasnila da nije kriva, dok je u SAD 60 odsto takvih presuda.
"Lično me pogađa ova priča. Moja supruga je devedesetih živjela u gradiću u centralnoj BiH. Jednog dana je došla kući i našla ubijene roditelje. Međutim, ubicama nikada nije suđeno, a svi su znali ko su", ispričao je Periš.
"To je obrazac koji se često tamo ponavljao", rekao je ovaj učesnik debate.
On se, kao i nekoliko drugih panelista, osvrnuo na suđenje lideru radikala Vojislavu Šešelju, zapitavši se zašto taj proces traje 10 godina.
"Šta god mislili o njemu, potrebno je da ima fer i brzo suđenje", naglasio je Periš.
Na skupu je govorio i bivši komandant Unprofora u BiH, penzionisani kanadski general Luis Mekenzi, objašnjavajući nepravedno optuživanje samo srpske strane za zločine u tom ratu.
"Mene su na kraju optužili da sam silovatelj, a bolje nije prošao ni moj nasledik iz Britanije, general Majkl Rouz", naveo je Mekenzi.
Kanadski general je podsjetio na riječi bivšeg američkog posrednika u pregovorima na prostoru nekadašnje Jugoslavije Ričarda Holbruka o "nedobrovoljnom izbacivanju".
"To je koristio kad su Srbi napuštali neke teritorije, umjesto da kaže etničko čišćenje", ukazao je Mekenzi.
On je podsjetio na primjer kada su 1995. godine hrvatske snage napale kanadske mirovanjake kod kojih su se sklonili Srbi, bez obzira što su civili bili zaštićeni međunarodnim konvencijama.
"Pravda je važna, a ako je nema, onda je to kontraproduktivno za pomirenje", naglasio je kanadski general.
Govoreći o kaznama koje je izrekao Haški sud, predsjednik Informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac naveo je da se na Srbe odnosi 80 odsto svih izrečenih kazni, od čega pet doživotnih robija.
"Cijeli vojni i policijski establišment iz Srbije, RS i RSK je optužen, a većina i osuđena. U BiH je osuđeno par ljudi za zločine na Srbima, u Hrvatskoj i Kosovo niko", kazao je Štrbac.
Prema njegovim riječima, iako se ne negira da su u "Oluji" počinjeni zločini, hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač nisu osuđeni po alternativnim vidovima odgovornosti.
"Ja sam prihvatio saradnju sa Tužilaštvom, smatrajući da će se validna ocjena dati tek kad se vidi odnos prema srpskim žrtvama. Sarađivao sam sa njima od novembra 1994. godine. Nakon svih odluka, jedino mi ostaje da sa puno gorične priznam da su moji sunarodnici bili u pravu da će Tribunal dijeliti selektivnu pravdu, ne rukovodeći se pravom", zaključio je Štrbac.
Predstavnicima više desetina država obratio se i Džon Lafland, direktor Instituta za demokratiju i saradnju iz Pariza, koji je rekao da bi za zločine na prostoru bivše Jugoslavije trebalo suditi i NATO.
"Za to se ne sudi, kao i za trgovinu organima, jer je to samo vrh ledenog brijega zločina OVK, a onda bi se došlo do prijateljstva vodećih zapadnih lidera, kao što su Medlin Olbrajt i Toni Bler, sa vođama OVK", naveo je Lafland.
Tematske debate će izlaganjem preostalih panelista biti nastavljene danas, kada se skup i završava.
