|
Bosna i Hercegovina dobila je danas na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja NATO-a u Briselu zeleno svjetlo za aktivaciju Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP), koji predviđa savjetovanje, pomoć i praktičnu podršku prilagođene individualnim potrebama zemalja koje se žele priključiti NATO-u.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, izjavio je kako su ministri vanjskih poslova NATO-a izrazili spremnost da pomognu Bosni i Hercegovini u reformama.
"Spremni smo prihvatiti podnošenje prvog godišnjeg nacionalnog programa BiH. To uključuje praktične mjere koje podrazumijevaju ekonomsku i političku reformu koje će dovesti do članstva. Sada je na BiH da napravi naredni korak i odluči da li će iskoristiti ovu priliku", kazao je Stoltenberg.
Na novinarsko pitanje kakva su očekivanja NATO-a od BiH, s obzirom na rezultate oktobarskih izbora, Stoltenberg je odgovorio:
"Sada je na BiH da odluči. Mi smo donijeli svoju odluku, mi smo spremni primiti njihov godišnji nacionalni program, ali neka oni odluče. Mi smo spremni, ako su i oni spremni."
Stoltenberg je rekao i da se na današnjem samitu razgovaralo o Kosovu, odnosno namjerama te države da ide naprijed sa transformacijom sigurnosnih snaga u vojsku Kosova. "Ovakav potez nije u pravom trenutku i u suprotnosti je sa savjetima NATO-a, može imati reprekusije na buduće evroatlanske integracije Kosova. U isto vrijeme, novi porezi koje je uvela Priština dovode do novih podjela. Ovakvi koraci otežavaju dijalog između Beograda i Prištine. Potičemo i Beograd i Prištinu da se uzdrže od provokativnih koraka i izjava i da pristanu na neophodne kompromise kako bi krenuli naprijed u bolju budućnost", poručio je Stoltenberg.
Odluka ministara vanjskih poslova o aktivaciji MAP-a za BiH podrazumijeva da će od BiH zatražiti izradu prvog godišnjeg programa, te se ostavlja vlastima da odluče o ponudi.
Međutim, već nakon što je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg juče najavio da bi BiH nakon osam godina čekanja mogla dobiti poziv za aktivaciju MAP-a, a neposredno pred današnju pozitivnu odluku u sjedištu NATO-a, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i član Predsjedništva Željko Komšić iznijeli su različite stavove.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić saglasan je sa Stoltenbergom o potrebi aktivacije MAP-a i smatra da BiH treba prihvatiti ponudu NATO-a. Komšić je danas pozvao sve domaće političke aktere da ulože dodatne napore kako bi došlo do aktivacije MAP-a, saopšteno je iz državnog Predsjedništva.
U Predsjedništvu BiH različito o NATO-u
Komšić je podsjetio da je u osnovama Strategije vanjske politike BiH, koju je upravo Predsjedništvo BiH usvojilo u martu ove godine, istaknuto da nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija BiH, te da će prioritetne aktivnosti biti prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i provođenju MAP-a. Komšić je, stoga, poručio da "strateške odluke Predsjedništva BiH predstavljaju jedini kredibilan i obavezujući dokument na osnovu kojih se može dalje postupati u procesu NATO integracija".
Komšićevo saopštenje uslijedilo je nakon što je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio sinoć da će striktno slijediti rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti i da neće podržati ništa što se odnosi na NATO.
"Ja ću se pridržavati rezolucije Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti i sve što je izvan toga i što predstavlja bilo kakvo uključivanje u bilo kakav vojni saziv, bilo NATO ili neki drugi, sa moje strane neće biti podržano", rekao je Dodik novinarima u sjedištu Republike Srpske u Istočnom Sarajevu.
On je naveo da je Republika Srpska prije desetak godina, u kontekstu tadašnjih međunarodnih okolnosti i strateških pozicija, smatrala da je bilo razloga za razgovor o priključenju, "čak i onda kada je u Talinu dat MAP, uslovno rečeno, a uslov je bilo knjiženje vojne imovine", ali da je danas geopolitička situacija potpuno promijenjena.
"Mi smo tada smatrali da treba razgovarati o tim savezima, a to su činile i velike sile, među njima i Rusija", naveo je Dodik. On je naglasio da je sada stav institucija Republike Srpske prema eventulanom ulasku BiH u NATO jasan, jer se veže za NATO bombardovanje Srba, i to u dva navrata u Republici Srpskoj i Srbiji.
"Mi tu imamo puni politički konsenzus svih partija u Republici Srpskoj koji i danas važi. Sve političke partije u Republici Srpskoj su zauzele stav o vojnoj neutralnosti. To je i stav Narodne skupštine, a to je i moja politika. Nemam drugepolitike, osim politike Narodne skupštine Republike Srpske i, naravno, vladajućih struktura Republike Srpske", kaže Dodik.
"Mi smo uvijek sarađivali sa svim političkim liderima u BiH i tako će biti i u budućnosti. Činjenica je da je na BiH sada da odluči kakav je stepen ambicije što se tiče odnosa sa NATO. Tim pitanjem će morati da se pozabave sami građani BiH", rekao je pred odluku NATO-a u intervjuu za RSE James Mackey, šef Kancelarije za evroatlansko i globalno partnerstvo pri NATO.
Mackey ima višegodišnje iskustvo u u polju bezbednosne politike, uključen je u sve procese koji su vezani za program Partnerstvo za mir, koji obuhvata, između ostalih, Srbiju i BiH.
Potvrdjena oslobadjajuća presuda Oriću za ratne zločine nad Srbima u Srebrenici
BiH izborna matematika bez logike
Strah i prijetnje nacionalnih stranaka u BiH zbog gubitka vlasti
Migranti u prihvatnim centrima u BiH/Migranti zadovoljni prihvatnim centrom u Bihaću
Čović: Nema formiranja vlasti u BiH bez promene izbornog zakona
Mogu li hrvatske partije da sabotiraju formiranje vlasti u BiH
Može li biti blokirano formiranje nove vlasti u BiH?
U BiH i mrtvi na spisku za glasanje
Mogerini i Han: Nove vlasti BiH treba da odvedu zemlju dalje na putu ka EU/Šta su međunarodni posmatrači vidjeli na izborima
CIK BiH: Najviše glasova osvojili Dodik, Komšić i Džaferović
Strah u BiH od novih granica na Balkanu
'Armija' kandidata za izbore u BiH
Stotine novih izbjeglica i migranata ulaze u BiH
Sve više novinara u politici
Merkel: Nema promena granica na Balkanu
|
