Biznismeni u panici: Milionske štete zbog trgovinskog rata/Otežan i makedonski transportni prevoz/Mađarska zatvara granicu sa Hrvatskom?

 izvor : rse/bllive foto : afp/agencije                                                                                                      25.09.2015.

Biznismeni u panici: Milionske štete zbog trgovinskog rata

Privrednici Srbije i Hrvatske u blagoj su panici zbog aktuelne blokade na granici. Šteta je već ogromna, a biznismeni strahuju da će im poslovi, ukoliko se kriza nastavi, uskoro doživeti kolaps.

Gubici zbog zastoja na graničnim prelazima do sada su između 20 i 30 miliona evra, pokazuje gruba procena srpske Privredne komore.

Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca Srbije, kaže za RSE da će svakim danom cena biti sve veća.

“Teško je reći koliki profiti se ostvaruju. Ali se zna da Hrvatska u Srbiju godišnje izvozi 600 miliona evra. To znači da bi, računajući da ima oko 300 aktivnih dana, gubila dva miliona evra dnevno u smislu plasmana robe. Srbija gubi daleko manje jer ima vrlo malo srpskih preduzeća u Hrvatskoj”, navodi Atanacković.

Srpskoj i hrvatskoj privredi, kojima inače ne cvetaju ruže, ovaj udarac teško je pao, pa se nezvanično pisalo da najveći biznismeni vrše pritisak na politička rukovodstva da popuste u trgovinskom ratu zbog izbeglica.

Rukovodioci dve najveće hrvatske kompanije koje posluju u Srbiji, vlasnici Agrokora i Atlantic Grupe, Ivica Todorić i Emil Tedeski, nisu lično želeli za RSE da govore o ovom problemu.

Iz Atlantic Grupe, koja je vlasnik beogradskog Soko Štarka, dobili smo saopštenje:

“U ovom trenutku ne bilježimo veće poremaćaje u rednovnom poslovanju i prometu roba, te uspješno kompenziramo određeni zastoj u logistici. Ukoliko bi se nastavila ili dodatno otežala prekogranična suradnja na srednji ili duži rok, svakako bismo imali probleme i povećane troškove u logistici i plasmanu roba. Međusobno razumijevanje i uvažavanje temelj je dobrih političkih i ekonomskih odnosa, te se nadamo da će se sve zemlje pogođene humanitarnom krizom time voditi u rješavanju nastalih problema.”

Iz zagrebačkog Agrokora poslat nam je još kraći službeni komentar.

“Uvjereni smo da će dvije zemlje susjedi, Srbija i Hrvatska, konačno u interesu obiju država i njihovih ekonomija postići konstruktivan dogovor. Što se prije to dogodi to će biti manja šteta. Kompanije iz naše Grupe do sada su već pretrpjele velike štete.”

Petodnevni ekonomski rat između Srbije i Hrvatske, koji je kulminirao odlukama vlada obe države da se ne propušta teretni saobraćaj, pokušavaju da ublaže biznismeni koji rešenje traže u komunikaciji privrednih komora. Ali uzalud, jer je odluka na političarima.

Aleksandar Vučić, predsednik Vlade Srbije, kaže da su štete već ogromne, ali da ne treba brinuti da li će rafovi u hrvatskim trgovinskim lancima u Srbiji ostati prazni.

“Siguran sam da će ovo kratko da traje. I ako ne traje kratko, biće zamena za hrvatske proizvode iz Srbije i drugih evropskih zemalja. To je, prosto, pitanje za hrvatsku vladu. Ali to je za njih smešno, to za njih ne znači ništa, šta ja tu mogu”, reči su Vučića.

Sankcije na uvoz robe sa jedne i druge strane, osim hrvatskih trgovaca, koji dominiraju u Srbiji, najteže pogađaju i proizvođače, između ostalih opet Todorićevu zrenjaninsku fabriku ulja “Dijamant”, kao i ovdašnju cementaru u hrvatskom vlasništvu “Nexe beton”, ali i domaću “Victoriaoil” koja je značajno orijentisana na hrvatsko tržište.

Nebojša Atanacković kaže da je jedino rešenje da se političari urazume.

“Privredni tokovi ne smeju biti ugroženi ovakvim stvarima i aktuelnom dnevnom politikom. Svi znaju da to samo može da šteti privredi”, ističe Atanacković.

U suprotnom, zaključuje ekonomski novinar Milan Ćulibrk, posledice će biti velike.

“Ja bih ova dešavanja nazvao ekonomskim ludilom. Najveći hrvatski biznismeni su praktično i najveći srpski biznismeni. Oni su po svom biznisu u Srbiji veći od najvećih srpskih tajkuna. Ukoliko se prekinu poslovne veze, ukoliko dođe do još žešćeg trgovinskog rata, onda bi deblji kraj mogla izvući Hrvatska. S obzirom da više izvozi u Srbiju nego što uvozi. Ali, na stranu to, gubitnici smo svi”, smatra Ćulibrk.

Usled carinskog rata, ni kriv ni dužan, trpi i sport. Početak nove sezone regionalne košarkaške ABA lige, zakazan za 1. oktobar, pod znakom je pitanja zbog otežanog putovanja i odluke vlasti u Zagrebu da državljanima Srbije privremeno ne dozvoli ulazak u Hrvatsku.

U tom takmičenju učestvuju tri hrvatska i četiri srpska kluba, a osim toga skoro svi timovi imaju igrače sa srpskim pasošem.

Otežan i makedonski transportni prevoz

Makedonski izvoznici i prevoznici ni krivi ni dužni trpe štete zbog zatvaranja granica u Evropi pod pritiskom izbegličke krize, kažu iz Saveza privrednih komora Makedonije. Marija Mustrik iz komora informiše da na srpsko-hrvatskoj granici su zaglavljeni i kamioni iz Makedonije.

"Poslednje informacije su da se snalaze sa preusmeravanjem ka alternativnim susednim granicama, gde se i pored dužih kolona, ipak prolazi. Svakako, to su dodatni kilometri i dodatne dozvole za transport koje padaju na teret kompanija. Baš zato, od velikog interesa je da se ovaj problem reši što pre i da se stvari vrate u normalu, jer sa svakim danom štete su sve veće", navodi Mustrik.

Biljana Muratovska iz Asocijacije prevoznika Makam-trans ističe da svako usporavanje prevoza roba znači gubljenje novca. Najveći gubitnici su prevoznici iz zemalja koji nisu u Evropskoj uniji, dodaje ona.

"Ono što možemo uraditi za jedan dan, radimo za dva. Ono što možemo napraviti za tri, radimo za pet dana, čime postajemo veoma neefikasni u izvršavanju transportnih usluga. Naročito sada sa ovim stajanjem na kapijama Evropske unije, to će naneti najveći udarac prevoznicima iz Makedonije, a isto tako direktno će pogoditi izvoznike svežih proizvoda. Bojim se i za one koji izvoze životinjsku robu koja je u zamrznutom stanju", kaže Muratovska.

Tri kamiona sa makedonskim registarskim tablicama, koji prevoze lako kvarljivu robu, u četvrtak ujutro su blokirali prelaz Batrovci/Bajakovo na srpsko-hrvatskoj granici.

Vozači su rekli da su se rešili na ovakav korak jer su nezadovoljni zbog višednevnog čekanja na granici, zbog čega je roba koju prevoze već počela da se kvari. Oni su zapretili da će pokvarenu robu prosuti po autoputu.

Mađarska zatvara granicu sa Hrvatskom?

Mađarska će uskoro odlučiti hoće li zatvoriti svoju granicu sa Hrvatskom za izbjeglice kao što je učinila 15. septembra sa srpskom granicom, objavila je njena vlada u četvrtak, rekao je na konferenciji za novinare Janoš Lazar, šef kabineta premijera Viktora Orbana.

 "Iskustvo mađarske vlade je da se zaštita šengenskih granica može postići samo potpunim zatvaranjem, koje je već na snazi sa Srbijom", dodao je Lazar, desna ruka premijera Orbana, pobornika tvrde linije prema migrantima, prenosi Hina.

Mađarska je odlučila da zatvori 41 kilometar svoje granice s Hrvatskom koju ne omeđuje Drava, nakon što je ovog ljeta podigla 175 kilometara ograde na granici sa Srbijom. Od zatvaranja srpsko-mađarske granice 15. septembra, izbjeglice koje su se do tada masovno kretale tom linijom, prelaze preko Hrvatske, odakle se upućuju prema mađarskoj granici.

Od rekordnih 10.046 migranata, koliko ih je ušlo u Mađarsku u srijedu, oko 9.400 je ušlo preko granice s Hrvatskom, ističe mađarska vlada. Odluka Mađarske da zatvori svoje granice izazvala je oštru prepirku između Orbana i njegovog austrijskog kolege Vernera Fajmana u sklopu samita u Briselu u srijedu.

"Opasna je izjava austrijskog kancelara po kojoj nema potrebe za ogradom, jer ne znamo koliko će migranata stići na južnu granicu. Ako Austrijanci ne žele ogradu, moraju prihvatiti posljedice", naglasio je Lazar u četvrtak.

Oko 10.000 migranata očekuje se danas u Austriji, gdje njihov prelaz u Njemačku, gdje žele ići gotovo svi, usporava odluka Berlina da dodatno filtrira putnike na granici. Mađarska bi mogla razmotriti opciju koridora za izbjeglice koji dolaze iz Hrvatske, a koji bi kroz Mađarsku prošli vozom ili autobusom ako to Austrija i Nemačka žele i namjeravaju za njih da preduzmu odgovornost, takođe je izjavio Lazar.

Pojasnio je da je glavni cilj mađarske vlade bila zaštita državne granice i tu svrhu su ispunile ograde podignute na granicama sa Srbijom i Hrvatskom ali i novi, stroži propisi.

Ukoliko to Evropska unija ne prihvati, razmotriće se novi načini, a i Slovenija i Austrija su upotrebile opciju koridora, rekao je Lazar.

"Ako Austrija i Njemačka žele ovo i ako će preuzeti odgovornost zajedno sa drugim članicama EU, mađarska vlada će razmotriti mogućnost stvaranja uslova da se migranti koji stižu iz Hrvatske na mađarsku granicu dalje kreću u uređenim okolnostima", dodao je Lazar.

Slovenija uočila da Mađarska postavlja ogradu Državni sekretar u slovenačkom ministarstvu unutrašnjih poslova Boštjan Šefic rekao je u četvrtak da je uočeno da je Mađarska postavila ogradu na dijelu granice sa Slovenijom koja o tome nije bila unaprijed obaviještena.

"Noću smo prvi put primijetili aktivnosti na granici s Mađarskom. Dopremili su žicu i sličan materijal, o čemu nas susjedna država nije obavijestila", potvrdio je Šefic u parlamentu raniju novinarsku informaciju.

Trenutno promet između Slovenije i Mađarske odvija se normalno, a Mađarska je kasnije obavijestila Ljubljanu o svojim potezima, o čemu je obaviješteno ministarstvo inostranih poslova koje će kasnije i reagovati, kazao je Šefic.

 Televizija A-kanal javila je kako je Mađarska u četvrtak ujutro započela pripreme za postavljanje fizičke prepreke i na granici sa Slovenijom, nakon što je već postavila ogradu prema Srbiji, te dijelom prema Hrvatskoj. A-kanal je javio da su pripreme za postavljanje bodljikave žičane ograde na mađarskoj strani počele kod naselja Pince, te da je uočeno postavljanje barikada i čeličnih vrata kod graničnog prelaza Dolga Vas, gdje se odvija većina teretnog saobraćaja iz istočne Evrope i Ukrajine, te Rusije preko Mađarske i Slovenije, dalje prema Italiji, Španiji i Francuskoj.

 Slovenija je ranije s Mađarskom privremeno suspendovala šengenski režim bez granične kontrole, bojeći se da bi veći talasi izbjeglica umjesto direktno u Austriju iz Mađarske mogli preko Slovenije odabrati alternativu rutu prema sjevernoj Evropi, što se do sada nije ostvarilo.

www.slobodfnaevropa.org / www.bllive.com